Search
Close this search box.

Mitovi o Covid vakcinama – 8 popularnih mitova vezanih za vakcinaciju

Mitovi o Covid vakcinama

Mitovi o Covid vakcinama su široko rasprostranjeni. Živimo u doba dezinformacija, a ne proverene informacije se šire kao požar na društvenim mrežama, stičući legije vernika. Sa novim vakcinama dizajniranim da zaštite ljude od COVID-19 koji se sada distribuiraju širom sveta, glasine i fantastične predstave o inokulacijama takođe su široko u opticaju.

„Internet ima mnogo prednosti u tome što nam stavlja informacije na dohvat ruke, ali problem je po mom mišljenju što ljudi nisu u stanju da procene pouzdanost informacija koje dobijaju“. Kaže Henri Bernštajn, pedijatar iz „Dečjeg medicinskog centra Koen“ u Njujorku. „Tu nailazimo na poteškoće u pokušaju da zadobijemo poverenje ljudi.“

Za doktora Bernštajna, koji je član Savetodavnog komiteta za imunizacijske prakse pri „Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti“ (CDC), poverenje javnosti je neophodno za uspeh programa vakcinacije i okončanje pandemije. Da bi stekli ovo poverenje, ljudi treba da budu u stanju da razlikuju tačne informacije od zabluda.

Evo nekoliko glavnih mitova o vakcinama protiv COVID-19 koji se šire na Internetu, a lekari razlikuju činjenice od neproverenih tvrdnji.

Mit 1: Nove vakcine razvijene su tako brzo da su kompanije za proizvodnju lekova nisu brinule o sigurnosti ljudi

Iako je virus koji uzrokuje COVID-19 prvi put prijavljen krajem 2019. godine, naučnici su već sproveli višegodišnja istraživanja srodnih Korona virusa koji uzrokuju SARS (teški akutni respiratorni sindrom) i MERS (bliskoistočni respiratorni sindrom) i razvili moguće vakcine za borbu protiv ovih virusa.

Vakcine protiv COVID-19 koje su proizvele kompanije Pfizer (zajedno sa BioNTech-om) i Moderna, a koje koriste genetski molekul nazvan messenger RNA (mRNA), direktan su rezultat tog istraživanja.

„Vakcine se oslanjaju na tehnologiju, mRNK, koja se proučava više od jedne decenije, bar od početnih izbijanja MERS-a“, kaže dr Dženifer Hornej, profesor epidemiologije na Univerzitetu u Delaver.

Dr Hornej dodaje da su istraživači iz kompanije Pfizer i Moderna sproveli rigorozna klinička ispitivanja svojih vakcina u kojima je učestvovalo desetine

hiljada učesnika kako bi se procenila i sigurnost i efikasnost. „Istraživanje će se nastaviti kako vakcina počne da se distribuira“, kaže ona.

Američka uprava za hranu i lekove (FDA) izveštava da je neželjenih reakcija na nove vakcine bilo malo, a najčešće su prijavljeni neželjeni efekti su:

  • bol na mestu uboda
  • umor
  • glavobolja
  • bolovi u mišićima
  • jeza
  • bolovi u zglobovima
  • groznica – u trajanju od samo nekoliko dana.

Nekoliko ljudi je doživelo ozbiljne alergijske reakcije i privremenu paralizu lica nakon vakcinacije. Ovi incidenti obično donose naslove, ali su retki.

Mit 2: Vakcine menjaju vašu DNK.

Nove mRNK vakcine stvorene su pomoću genetske tehnologije, ali ni na koji način ne utiču na DNK osobe. CDC objašnjava da mRNK u vakcini daje ćelijama uputstva o tome kako da proizvedu komad neke vrste proteina koji se naziva „spike protein“, koji je sličan proteinu na površini Korona virusa. Ovo pokreće imuni sistem da proizvodi antitela, koja ostaju u krvotoku spremna za borbu protiv bilo koje buduće infekcije Korona virusom.

MRNK iz vakcine nikada ne ulazi u jezgro ćelije i ne utiče niti deluje na DNK osobe, potvrđuje CDC.

Mit 3: Vakcine mogu da vas zaraze Korona virusom.

Vakcine mRNK ne sadrže živi virus i ne nose rizik od izazivanja bolesti kod vakcinisane osobe.

„Dobijanje virusa iz vakcine bilo bi poput uzimanja piletine iz kajgane“, kaže dr Džil Foster, dečji lekar za zarazne bolesti i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Minnesota u Mineapolisu. „To se ne može dogoditi. U vakcini nema virusa. “

Način na koji ove vakcine deluju je izlaganje vašeg tela proteinima koje virus ima na svojoj površini, ali ostatak virusa nije prisutan. Stoga se ne zaražite virusom i on ne može da se pretvori u virus.

Mit 4: Čim se vakcinišete, možete se vratiti u normalan život.

Čak i nakon što ljudi dobiju mRNK vakcinu, preporučljivo je da nose masku i izbegavaju bliski kontakt sa drugima.

„Ne znamo nakon što ste vakcinisani da li još uvek može da se taj virus replicira u gornjim disajnim putevima. Tako da mislim da je važno da svi nastave da se bave dobrim navikama za ublažavanje bolesti sve dok ne dobijemo potpuni imunitet stada, kaže dr Gans. Klinika Majo to definiše kao tačku u kojoj širenje bolesti od osobe do osobe postaje malo verovatno zbog raširenog imuniteta.

Gans takođe naglašava da se pokazalo da su vakcine efikasne 95 posto, što znači da ne garantuju potpunu zaštitu. Ali ako se vakcinisana osoba zarazi, mnogo je manja verovatnoća da će razviti tešku bolest. „To je način na koji funkcionišu mnoge naše vakcine“, kaže ona. „Ljudi koji dobiju vakcinu protiv gripa možda zaista obole od gripa, ali ne završe u bolnici.“

Mit 5: Vakcine povećavaju rizik od razvoja autizma ili raka.

„Nijedna vakcina koju trenutno imamo ne izaziva autizam ili rak, što je definitivno dokazano uprkos onome što možete pročitati na internetu, kaže dr. Foster. „Ne postoji nijedan razlog zasnovan na nauci za ove vakcine da bi one to izazvale.“

Foster objašnjava da postoji sistem za identifikovanje i prijavljivanje bilo kog retkog štetnog uticaja inokulacije na COVID-19. „Ovo postoji decenijama, ali se zaista pojačava za ove vakcine“, kaže on. Jedan od glavnih poslova Kancelarije za bezbednost imunizacije CDC-a je istraživanje koje otkriva da li vakcina zaista izaziva neželjene efekte o kojima izveštavaju lekari, proizvođači vakcina i javnost.

Mit 6: Ne trebate dobiti vakcinu ako ste već imali COVID-19

CDC kaže da trenutno nema dovoljno dostupnih informacija da bi se reklo da li je i koliko dugo nakon infekcije neko zaštićen od ponovnog dobijanja COVID-19. Časopis „Science“ objavio je u novembru da je više ljudi dva puta dobilo virus.

Važno je da što veći broj ljudi dobije vakcinu kako bi postigao imunitet stada. Antoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, rekao je da je imunitet stada protiv COVID-19 moguć do jeseni 2021. godine.

Mit 7: Vakcine mogu prouzrokovati neplodnost.

„New York Times“ je 10. decembra izvestio o glasinama koje su preplavile internet da bi vakcine protiv COVID-19 mogle da izazovu neplodnost kod žena jer sadrže sastojak koji ometa razvoj placente. Ponovo, dr. Bernštajn kaže: „Nema podataka koji podržavaju ovu hipotezu. Stručnjaci veruju da mRNK vakcine verovatno neće predstavljati rizik za trudnicu ili njen fetus. “ Ističe da će, kao i uvek do sada, CDC pažljivo nadgledati sve neželjene događaje u mesecima koji dolaze.

Mit 8: Osnivač Microsofta Bill Gates želi da koristi nove vakcine za ugrađivanje mikročipova u ljude.

Anketa „YouGov-a“ na 1.640 ljudi otkrila je da 28 odsto ispitanika veruje u teoriju zavere o mikročipu.

Dr Foster pronalazi razlog za strah. „Sasvim je razumno da se bojite vakcina“, kaže ona. „Duboko u našim mozgovima je mesto koje govori:„ Hej, opasno je ako vas nepoznati čovek ubode oštrim predmetom i ubrizga vam stranu supstancu“.

Objašnjava da plašljivi ljudi žele da potvrde svoja osećanja, pa je veća verovatnoća da će prihvatiti neobične tvrdnje.

Dobijanje više naučno dokazanih, tačnih informacija javnosti može biti od pomoći. Ovde intervjuisani lekari podvlače potrebu da pojedinci budu sigurni da zdravstvene činjenice uzimaju iz pouzdanih izvora.

“Ljudi mogu izmisliti bilo koju teoriju o bilo čemu što žele”, kaže Gans. „Uzimajte svoje podatke iz autoritativnog izvora.“

Bernštajn podstiče ljude da se oslanjaju na organizacije kao što su CDC, Američka akademija za pedijatriju i Američka akademija porodičnih lekara.

Mitovi o Covid vakcinama – zaključak

Ne želimo da osporimo iznete tvrdnje, niti da podkrepimo različite teorije o vakcinama i svemu što se priča o njima. Ovo su argumenti koje su izneli američki lekari koji veruju u zdrastvene benefitie vakcinisanja i zvanične tvrdnje SZO-a i drugih zdravstvenih institucija. Mitovi o Covid vakcinama za njih su neosnovani.

Mi vam preporučujemo, da kao i sve u životu, proverite iz više izvora. O bilo kojoj temi da se radi, najbolje za donošenje zaključka je da pročitate šta su napisali pobednici, ali i poraženi. Kao što u sudu postoji odbrana i tužilac. Slušajući samo jednu stranu, mala je verovatnoća da ćete doneti ispravan zaključak.

Zato je najispravnije i najpoštenije da sami doneste odluku šta je najbolje za vas i vaše najmilije. A saveti lekara u koje verujete bi svakako bili možda i od najveće pomoći. Dok će mitovi o Covid vakcinama nastaviti da kruže, jer na mnogo pitanja nisamo dobili jasne odgovore.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj