Search
Close this search box.

Depresija lečenje – Koje su vaše opcije

depresija lečenje

Lečenje depresije može da bude dugotrajno. Ako sumnjate da vam depresija ometa život, neophodno je razgovarati o tome šta doživljavate i informisati se o mogućnostima lečenja sa vašim lekarom ili psihologom. Kada ste tihi, stvari nisu popravljene. Pogoršavaju se.

Dobra vest je da postoje brojni dokazi da će ljudi sa depresijom koji traže lečenje pronaći značajno olakšanje od promena načina života, terapije razgovorom (psihoterapije), lekova ili kombinacije svih napora, prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju.

Lečenje depresije: Promene životnog stila zbog depresije

Promene životnog stila, poput:

  • stvaranja umetnosti
  • vođenja dnevnika
  • vežbanja
  • joge

takođe mogu ublažiti depresiju i stres.

Alternativni tretmani poput:

  • masaže
  • akupunkture
  • svetlosne terapije

takođe mogu pomoći.

Promene u ishrani isto tako mogu da podignu vaše raspoloženje smanjenjem upale i pomažući vam da mozak dobije hranljive materije potrebne za najbolje funkcionisanje.

Jedna nasumično kontrolisana studija, objavljena 9. oktobra 2019. u časopisu „PLoS One“, otkrila je da su simptomi depresije značajno opali za samo tri nedelje kod mladih odraslih koji su prešli sa dijete sa visokim sadržajem ugljenih hidrata na mediteransku ishranu.

Mediteranska ishrana se bazira na:

  • povrću
  • integralnim žitaricama
  • nemasnim proteinima
  • nezaslađenim mlečnim proizvodima
  • orašastim plodovima i semenima
  • maslinovom ulju
  • začinima: kurkumi i cimetu

Suprotno tome, rezultati depresije se nisu promenili u kontrolnoj grupi u kojoj ljudi nisu promenili ishranu.

Koje vrste terapije razgovorom su najbolje za lečenje depresije?

„Društvo kliničkih psihologa“ nekoliko vrsta psihoterapije ocenjuje kao visoko efikasne tretmane za depresiju.

To su:

  • Terapija aktivacijom ponašanja

 Cilj ove vrste terapije je preokrenuti silaznu spiralu depresije ohrabrujući vas da tražite iskustva i aktivnosti koje vam pružaju radost.

  • Kognitivna bihejvioralna terapija

Ona se fokusira na promenu određenih negativnih obrazaca razmišljanja kako biste mogli bolje da odgovorite na izazovne i stresne situacije.

  • Interpersonalna terapija

Ovaj vrlo strukturirani, vremenski ograničeni oblik terapije fokusira se na identifikovanje i poboljšanje problematičnih ličnih odnosa i okolnosti koji su direktno povezani sa vašim trenutnim depresivnim raspoloženjem.

  • Terapija za rešavanje problema

Ovaj oblik terapije podučava vas veštinama koje vam pomažu da rešite stvarne probleme i stresore, velike i male, koji doprinose depresiji.

  • Terapija samoupravljanjem / samokontrolom

Ova vrsta terapije vas obučava da umanjite negativne reakcije na događaje i smanjite samokažnjavajuće ponašanje i misli.

Koji su različiti antidepresivi i kako deluju?

Najčešće propisani antidepresivi izazivaju promene u hemiji mozga koje utiču na komunikaciju neurona. Kako ovi procesi poboljšavaju raspoloženje ostaje pomalo misterija, ali činjenica da oni uglavnom deluju je ustanovljena.

  • SSRI (selektivni inhibitori preuzimanja serotonina)

Ova kategorija lekova uključuje Prozac (fluoxetine), Celexa (citalopram) i Zoloft (sertraline) i cilja na serotonin, neurotransmiter koji pomaže u kontroli raspoloženja, apetita i spavanja.

  • SNRI (inhibitori preuzimanja serotonina i noradrenalina)

SNRI uključuju lekove poput Cymbalta (duloxetine), Pristiq (desvenlafaxine) i Effexor XR (venlafaxine), koji blokiraju reapsorpciju i serotonina i drugog neurotransmitera, norepinefrina.

  • NDRI (inhibitori ponovnog preuzimanja noradrenalina i dopamina)

Ova klasa lekova uključuje Wellbutrin (bupropion).

  • TCA (triciklični antidepresivi)

TCA uključuju lekove kao što su Tofranil (imipramine) i Pamelor (nortriptyline). Ovi lekovi su bili među najranijim antidepresivima koji su se pojavili na tržištu. Ovih dana lekari im se obično okreću samo kada lečenje SSRI, SNRI i NDRI ne uspe.

  • MAOI (inhibitori monoaminooksidaze)

MAOI, uključujući Nardil (phenelzine) i Marplan (isocarboxazid), bili su prvi razvijeni antidepresivi. Danas se retko koriste, delom i zbog toga što ljudi koji ih uzimaju zahtevaju pažljivo praćenje kako bi sprečili negativne interakcije sa određenom hranom i drugim lekovima.

Potencijalne reakcije na lekove

Svi antidepresivi mogu imati neželjene efekte, ali neki mogu biti problematičniji od drugih. Možda ćete morati da isprobate nekoliko različitih lekova ili kombinaciju, pod kontrolom lekara, pre nego što nađete šta vam najbolje odgovara.

Pored toga, potrebno je malo strpljenja pre nego što vidite rezultate. Potpune koristi lekova možda se neće ostvariti sve dok ih ne uzimate barem tri meseca, prema ispitivanju „STAR * D“, najvećem i najdužem ispitivanju lečenja antidepresivima, koje je završeno 2006.

Ponekad se vašem režimu mogu dodati i drugi lekovi. To može uključivati stabilizator raspoloženja, poput litijuma (prodaje ga nekoliko brendova) ili valproične kiseline (Depakene, Depakote).

Ako su prisutni psihotični simptomi (zablude, viđenje ili slušanje glasova koji nisu stvarni), lekar može da prepiše antipsihotične lekove, poput:

  • Haldol
  • Risperdal
  • Geodon
  • Abilifi
  • Zipreksa

Da li biste trebali da brinete nakon prestanka upotrebe antidepresiva?

Ne, ali lako je uvideti zašto neki ljudi mogu tako misliti zbog zdravstvenog stanja zvanog sindrom prekida antidepresiva (ADS). On se može dogoditi ako naglo prestanete da uzimate lekove.

Sindrom prekida korišćenja antidepresiva je obeležen širokim spektrom odgovora, uključujući:

  • simptome slične gripu
  • nesanicu
  • pogoršanje raspoloženja
  • stomačne probleme

Trenutne procene su da će oko 20 procenata pacijenata koji su uzimali antidepresiv najmanje mesec dana iskusiti simptome ADS-a ako naglo prekinu uzimanje lekova, umesto da postupno smanjuju dozu. Suprotno tome, više od 60 procenata pacijenata koji prestanu da uzimaju SSRI neće imati značajne simptome. Smanjenje doza pod nadzorom lekara može sprečiti ADS omogućavajući mozgu da se prilagodi promenama u nivou neurotransmitera.

Štaviše, za razliku od supstanci za koje je poznato da izazivaju zavisnost, kao što su alkohol, opioidi i barbiturati, ljudi ne žude za antidepresivima. Od njih se ne dobija osećaj poleta ili euforije. Ozbiljne reakcije poput napada i uznemirenosti koje mogu uslediti nakon naglog odustajanje od supstanci koje izazivaju zavisnost su „izuzetno retke kada se doze antidepresiva postupno samnjuju“, napominju autori izveštaja „Psychiatric Times“.

Šta je depresija otporna na lečenje i postoji li pomoć za to?

Ako ste isprobali najmanje dva različita antidepresiva i vaša depresija se nije popravila, možda će vam biti dijagnostikovana depresija otporna na lečenje –  teraporezistentna depresija (TRD). TRD je ozbiljno stanje koje je visoko povezano sa samoubilačkim idejama i pokušajima samoubistva. Skoro 33 procenta ljudi sa TRD-om pokušava samoubistvo tokom svog života. To je više nego dvostruko više nego njihovi vršnjaci koji reaguju na lečenje. To, međutim, nije bezizlazno stanje. Dostupni su brojni alternativni pristupi lečenju, uključujući:

  • Esketamin

Sprej za nos koji se prodaje pod imenom Spravato, esketamin je dobio odobrenje za korišćenje u SAD, kao novi tretman za TRD.  Dobija se od ketamina, veterinarskog anestetika, najpoznatijeg kao ulična droga Special K. Zbog sigurnosnih razloga, Spravato se mora primenjivati u medicinskoj ordinaciji i uzimati zajedno sa oralnim antidepresivima.

  • Elektrokonvulzivna terapija (EKT)

EKT je savremena verzija elektrošok terapije. Uključuje kratku električnu stimulaciju mozga dok je pacijent pod anestezijom. Prema „Američkom psihijatrijskom udruženju“ (APA), EKT brzo pruža značajno poboljšanje kod približno 80 procenata pacijenata sa ozbiljnom teškom depresijom i ima mnogo manje neželjenih efekata od terapije elektrošokovima u prošlosti.

  • Transkranijalna magnetna stimulacija (TMS)

TMS koristi brzo naizmenična magnetna polja da bi promenila aktivnost u određenim delovima mozga. Kada se pravilno usmeri, TMS može odmah poboljšati raspoloženje kod pacijenata sa depresijom.

  • Stimulacija vagusnog nerva

Ova terapija podrazumeva ugrađivanje malog uređaja u grudni koš koji pruža redovne blage električne impulse najdužem od nerava koji potiču iz mozga. Studija u izdanju „Journal of Clinical Psychiatry“ od 21. avgusta 2018, u kojoj je učestvovalo skoro 600 pacijenata sa TRD, otkrila je da je stimulacija vagusnog nerva mnogim pacijentima značajno poboljšala kvalitet života.

  • Psihodelični lekovi

Iako ih „Američka uprava za hranu i lekove“ još uvek nije odobrila, mikrodoziranje psihodeličnim lekovima za stvaranje pozitivnijeg raspoloženja kod hronično depresivnih ljudi je u fokusu istraživanja širom sveta, uključujući i novi Džons Hopkinsov centar za istraživanje. Mogućnosti su izgleda ogromne i obećavajuće. Jedna od najnovijih studija Džonsa Hopkinsa, objavljena 1. marta 2019. u „Američkom časopisu za zloupotrebu droga i alkohola“, otkrila je da sintetički oblik psihodelika izveden iz otrova određenih krastača pruža brzo dejstvo oslobađanja od depresije i anksioznost.

Koja je razlika između tuge i depresije?

S obzirom na to da je primarni simptom povezan sa depresijom tuga, tuga se može lako smatrati depresijom. Ali tuga je prirodan odgovor na određena iskustva, kao što je kraj veze ili smrt voljene osobe. Iako biste mogli osetiti žaljenje ili kajanje i možda biste se povukli iz uobičajenih aktivnosti ako iskusite tugu, malo je verovatno da ćete osetiti neodoljiv osećaj bezvrednosti, misli o samopovređivanju ili samoubistvu i druge simptome depresije.

Druga važna razlika je u tome što u tuzi bolna osećanja obično dolaze u talasima i često se mešaju sa pozitivnim sećanjima.

Međutim, u nekim slučajevima tuga i depresija koegzistiraju, ili tuga može pokrenuti depresiju, kažu stručnjaci.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj