Primetili ste crvena, zadebljala i perutava mesta na laktovima, kolenima ili temenu?
Možda ste skoro saznali od lekara da je u pitanju psorijaza ili za sada samo sumnjate na to, pa želite da znate više o ovom stanju i potrebna vam je podrška da sa njim živite? Nećemo okolišati, jer briga i strepnja najbolje se „leče“ informacijama.
Važno je da odmah znate: psorijaza kože nije samo estetski problem i nije nešto što nastaje zbog nedovoljne higijene.
Zapravo se radi o hroničnoj upalnoj bolesti kože kod koje imuni sistem šalje pogrešne signale, zbog čega se ćelije kože proizvode i do deset puta brže nego što je normalno.
Rezultat su tvrdokorne promene koje mogu da svrbe, bole i utiču na vaše samopouzdanje.
To znači da uz pravu terapiju, strpljenje i upornost psorijaza može postati bolest sa kojom se živi gotovo bez simptoma.
A svaka bolest je manje strašna i lakše se drži pod kontrolom kada se što detaljnije upozna.
Zato smo tu, da objasnimo i demistifikujemo psorijazu i ohrabrimo vas – njen nastanak nije vaša krivica niti treba da utiče na sliku koju imate o sebi.
Šta je psorijaza kože?
Psorijaza kože je hronična autoimuna bolest koja pre svega zahvata kožu, ali može biti povezana i sa zglobovima i tada govorimo o psorijatičnom artritisu.
Njena ključna karakteristika je ubrzano obnavljanje epidermisa. Ćelije kože se dele svakih 3 do 5 dana umesto uobičajenih 28.
Postoji više tipova psorijaze koji se razlikuju po izgledu, mestu nastanka i težini simptoma.
Plak psorijaza
Plak psorijaza (psoriasis vulgaris) je najčešći oblik, prisutan kod oko 80-90% obolelih.
Promene na koži se manifestuju kao jasno ograničeni, crvenkasti plakovi prekriveni debelim slojem srebrnobele ljuspe.
Najčešće se javljaju na laktovima, kolenima, temenu i donjem delu leđa. Plakovi mogu izazivati svrab ili žarenje, a kod težih oblika ponašaju se tako što se spajaju i zahvataju velike površine kože.
Gutatna psorijaza
Za gutatnu psorijazu karakteristična je pojava velikog broja sitnih, kapljastih (gutatnih) crvenih promena na koži.
Često nastaje iznenada, nekoliko nedelja nakon bakterijske infekcije grla streptokokom. Najčešće pogađa decu i mlađe odrasle osobe.
Ovaj oblik se u nekim slučajevima može povući spontano ili preći u hroničnu plak psorijazu.
Inverzna psorijaza
Inverzna ili fleksuralna psorijaza javlja se u pregibima – ispod pazuha, u preponama, ispod dojki ili oko genitalne regije.
Promene su glatke, crvene i sjajne, ali bez uobičajene ljuspe zbog vlažnosti tih područja.
Zbog trenja i znojenja, inverzna psorijaza može biti veoma neprijatna i izazvati dodatne iritacije i sekundarne infekcije.
Pustulozna psorijaza
Pustulozna psorijaza je ređa i teža forma koja se odlikuje pojavom gnojnih mehurića – pustula na crvenoj koži.
Može zahvatiti ograničene delove kože , poput dlanova i stopala i u tom sllučaju stručnjaci je zovu palmoplantarna pustuloza, ali može zahvatiti i celo telo i tada se radi o generalizovanoj pustuloznoj psorijazi.
Ovaj oblik može izazvati povišenu temperaturu, slabost i zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Eritrodermna psorijaza
Eritrodermna psorijaza je najređa, ali potencijalno ozbiljna forma bolesti. Obuhvata skoro celu površinu kože, koja postaje intenzivno crvena, upaljena i sklona ljuštenju.
Ovakvo stanje može dovesti do gubitka tečnosti i poremećaja elektrolita, pa je potrebno bolničko lečenje.
Eritrodermna psorijaza se često razvija iz nestabilne plak forme, naglim prekidom terapije ili zbog infekcija.
Palmoplantarna psorijaza
Palmoplantarna psorijaza zahvata dlanove i tabane. Promene na se ukazuju kao zadebljana, crvena koža prekrivena belim ljuskama ili kao sitne gnojne pustule.
Ovaj oblik bolesti može biti posebno neugodan zbog bola i pucanja kože prilikom hoda ili korišćenja ruku. Kod nekih osoba otežava svakodnevne aktivnosti, pa je često potrebna kombinacija lokalne i sistemske terapije za kontrolu simptoma.
Nokatna psorijaza
Nokatna psorijaza javlja se kod oko 50% osoba sa psorijazom kože, a kod psorijatičnog artritisa i češće.
Manifestuje se pojavom rupičastih udubljenja na nokatnoj ploči (tzv. pitting), zadebljanjem nokta, odvajanjem nokta od podloge (onikoliza) ili promenom boje.
Ove promene nisu samo estetski problem – nokatna psorijaza može izazvati bol i funkcionalne smetnje, a u nekim slučajevima otežava lečenje, jer je mnogo otpornija na terapiju, a sistemski lekovi deluju sporije na nokte nego na kožu, pa je potrebno i nekoliko meseci do poboljšanja.
Kako i zašto nastaje psorijaza?
Psorijaza nastaje zbog kompleksne kombinacije genetskih predispozicija, imunoloških poremećaja i uticaja spoljašnjih faktora.
Drugim rečima – morate imati naslednu sklonost i dodatni okidač koji pokrene bolest. Nasledna sklonost igra ključnu ulogu u nastanku psorijaze.
Ako u porodici postoje slučajevi ove bolesti, rizik oboljevanja je značajno veći.
Kada imuni sistem pogrešno prepozna zdrave ćelije kože kao pretnju, aktiviraju se T-limfociti koji oslobađaju upalne citokine.
Ovi proteini izazivaju ubrzano stvaranje novih keratinocita, pa se koža obnavlja mnogo brže nego što je normalno, stvarajući crvene, ljuspaste plakove.
Važan okidač mogu biti i infekcije, ali i povrede kože ( Koebnerov fenomen). Posebnu pažnju zaslužuje uticaj lekova i nagli prekid terapije kortikosteroidima.
Neki lekovi, poput litijuma, beta-blokatora i antimalarika, takođe remete imunološku ravnotežu i mogu da izazovu prvi ispad ili pogoršanje postojećih promena.
Isto tako, faktori poput stresa, pušenja i hormonskih promena dodatno doprinose aktivaciji bolesti kod genetski predisponiranih osoba.
Ovak kombinacija naslednog faktora i konkretnih okidača čini psorijazu hroničnom i često nepredvidivom bolešću.
Kako se dijagnostikuje psorijaza?
Dijagnoza psorijaze u većini slučajeva postavlja se kliničkim pregledom.
Dermatolog pažljivo pregleda kožu, nokte i vlasište, obraćajući pažnju na izgled i raspored promena.
Plakovi s beličastim ljuspicama, jasno ograničeni crvenim ivicama, tipični su znakovi.
Anamneza koju pacijent daje je od najveće važnosti, jer lekar pita da li postoje članovi porodice s istom dijagnozom i da li su prethodile infekcije, stres ili korišćenje određenih lekova.
Dermoskopija, neinvazivna metoda pregleda pod uvećanjem može pomoći u razlikovanju psorijaze od ekcema i gljivičnih infekcija.
Kod nejasnih slučajeva radi se biopsija kože – uzima se mali uzorak tkiva koji se mikroskopski analizira kako bi se potvrdila dijagnoza.
Biopsija je posebno važna ako lekar sumnja na druge bolesti, poput lišaja ili parapsorijaze.
Ako su prisutne promene na noktima, lekar može proceniti stepen zahvaćenosti, jer rupičasta oštećenja i zadebljanje često ukazuju na psorijazu.
U slučajevima gde se sumnja na psorijatični artritis, preporučuju se dodatna ispitivanja, uključujući laboratorijske analize i rendgen zglobova.
Važno je da pacijent prilikom pregleda iskreno navede sve simptome, trajanje problema i eventualne okidače.
Na osnovu kliničke slike, dijagnoza se najčešće postavlja bez potrebe za dodatnim analizama.
Međutim, u sumnjivim situacijama dermatolog može zatražiti dodatna ispitivanja kao što su mikološki brisevi za gljivice, serološki testovi na sifilis, laboratorijske analize inflamatornih markera i eventualna direktna imunofluorescencija, kako bi se isključila druga oboljenja koja imitiraju psorijazu, poput hronične gljivične infekcije, seboreičnog dermatitisa, lišaja planusa, parapsorijaze ili sekundarnog sifilisa.
Lečenje psorijaze
Lečenje psorijaze zavisi od oblika bolesti, površine zahvaćene kože i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.
Cilj terapije je smanjenje upale, usporavanje prekomernog rasta ćelija kože i ublažavanje simptoma. Terapija se može podeliti na više kategorija:
-
Topikalni tretmani:
- Kortikosteroidne masti i kreme su prva linija terapije kod blagih i umerenih oblika. Smiruju upalu i smanjuju svrab.
- Derivati vitamina D, poput kalcipotriola – regulišu rast ćelija kože i smanjuju upalu, koriste se svakodnevno ili nekoliko puta nedeljno, a mogu izazvati iritaciju kože kod osetljivih osoba.
- Katran i ditranol – tradicionalni preparati koji deluju protiv upale i proliferacije.
- Emolijensi – preparati, najčešće kreme ili masti, koji omekšavaju i hidriraju kožu. Koriste se za obnavljanje zaštitne barijere kože i smanjenje suvoće i perutanja. Oni ne leče upalu direktno, ali pomažu da koža bude manje iritirana i da druge terapije deluju efikasnije.
-
Fototerapija:
Ovo je terapija svetlošću koja koristi ultraljubičaste zrake da uspori prekomerni rast ćelija kože i smanji zapaljenje.
Dokazano je efikasna kod mnogih pacijenata sa umerenom i teškom psorijazom, ali mora se primenjivati u kontrolisanim uslovima dermatološke ordinacije.
Pacijent obično dolazi na više tretmana nedeljno u trajanju od nekoliko nedelja do meseci, u zavisnosti od oblika i proširenosti bolesti.
Postoje dva tipa fototerapije:
- Usko-spektralno UVB zračenje – koristi se kod umerenih oblika.
- PUVA terapija – kombinacija psoralena i UVA svetlosti, efikasna kod teških oblika, ali zahteva strogi nadzor zbog rizika od neželjenih efekata.
-
Sistemska terapija:
Sistemska i biološka terapija pomažu teškim oblicima psorijaze, zahtevaju nadzor zbog mogućih neželjenih efekata.
Ova vrsta lečenja podrazumeva upotrebu lekova koji deluju na ceo organizam i koriste se kod umerene i teške psorijaze koja ne reaguje na lokalnu terapiju ili fototerapiju.
Sistemska terapija zahteva strogi nadzor lekara zbog mogućih ozbiljnih neželjenih efekata na jetru, bubrege i krvnu sliku. Najčešće opcije uključuju:
- Metotreksat – imunosupresiv koji smanjuje upalu.
- Ciklosporin – efikasan kod teških oblika, ali ima ograničeno vreme upotrebe zbog toksičnosti.
- Retinoidi – oralni derivati vitamina A.
-
Biološka terapija:
Biološki lekovi se daju u obliku injekcija ili infuzija, ali zahtevaju prethodne laboratorijske analize i nadzor zbog mogućih infekcija.
Terapija je individualna, zavisi od slučaja do slučaja i često zahteva kombinaciju više metoda.
Važno je redovno praćenje uputstava dermatologa i prilagođavanje plana lečenja u skladu s reakcijom organizma.
Samoinicijativno prekidanje terapije, naročito kortikosteroidne, može, kao što je rečeno, dovesti do pogoršanja bolesti.
Pre primene bilo kakvih prirodnih preparata, popričajte sa stručnjakom kako biste izbegli komplikacije.
Prirodni i dopunski pristupi lečenju psorijaze
Iako nijedan prirodni metod ne može potpuno zameniti medicinsku terapiju psorijaze, određene dopunske mere mogu olakšati simptome i poboljšati kvalitet života. Važno je da svaku takvu strategiju prethodno razmotrite sa dermatologom.
- Kupke s uljima ili zobi: Kupke omekšavaju zadebljanu kožu i smanjuju svrab. Topla voda s dodatkom ulja ili koloidne zobi hidrira kožu i olakšava uklanjanje ljuspi. Preterano vruće kupke treba izbegavati jer mogu pogoršati iritaciju.
- Meditacija i tehnike relaksacije: Hronični stres je poznat okidač psorijaze. Vežbe disanja, joga i meditacija mogu pomoći u snižavanju nivoa stresa. Redovna primena ovih tehnika doprinosi smirenijem imunološkom odgovoru.
- Mediteranska ishrana: Ovaj način ishrane bogat je povrćem, ribom i zdravim mastima. Antioksidansi i omega-3 mogu imati povoljan efekat na upalne procese. Ipak, dejstvo ishrane je blago i ne zamenjuje lekove.
- Oprez s neproverenim preparatima: Na tržištu postoje mnogi proizvodi koji obećavaju brzo izlečenje. Često sadrže neoznačene kortikosteroide ili iritante. Koristite samo proverene proizvode i konsultujte se s lekarom pre primene bilo kog preparata.
Psorijaza kod dece
Ova bolest se može javiti i kod dece, najčešće u obliku gutatne psorijaze koja se razvija nakon streptokokne infekcije grla.
Ovaj oblik karakterišu sitni, kapljasti crveni osipi koji se šire po trupu, rukama i nogama.
Dečja psorijaza često izaziva zabrinutost roditelja zbog neprijatnog izgleda, svraba ili bola koji deca teško podnose
Specifičnosti dečje psorijaze:
- Koža mališana je tanja i osetljivija, pa se terapija prilagođava uzrastu.
- Topikalni kortikosteroidi se koriste s oprezom i najčešće u blažim koncentracijama.
- Emolijensi i kupke su posebno važni za lečenje dečje sporijaze jer održavaju vlažnost kože i smanjuju iritacije, a samim tim i nervozu i patnju deteta.
Psorijaza može imati dubok uticaj na psihološki razvoj deteta, jer se, zbog svoje ranjivosti, deca povlače iiz društva zbog promena na koži.
Mogu se stideti sebe i svog izgleda. Vrlo je važno razgovarati sa detetom i objasniti da psorijaza nije zarazna niti je posledica njegove greške.
Ako se pojave znaci anksioznosti, odmah uključite podršku psihologa ili psihoterapeuta.
Takođe, vi kao roditelj ili staratelji najodgovorniji ste za oravilnu negu i primenu terapije.
Redovno pratite stanje kože i beležite šta pogoršava simptome. Ohrabrivanje deteta da učestvuje u brizi o koži može povećati samopouzdanje i osećaj kontrole.
U većini slučajeva dečja psorijaza dobro reaguje na terapiju i s godinama može postati blaža.
Psorijaza ne određuje ko ste
Psorijaza jeste složena i izuzetno zahtevna bolest i niko ne umanjuje njen značaj, ali morate biti hrabri i razumeti da vas ona ne definiše, vi ste mnogo više od promena na koži.
Ako ste u procesu dijagnostike ili već živite sa ovim stanjem, sada znate da postoje efikasne terapije i ljudi koji razumeju kroz šta prolazite.
Niste sami. Mnogi pacijenti, uz podršku lekara, porodice i stručnih udruženja, uspevaju da drže simptome pod kontrolom i da žive život bez velikih ograničenja.
Nemojte se plašiti da potražite psihološku pomoć ako osećate stid, strah, tugu ili frustraciju. Strpljenje, znanje i podrška su vaši najjači saveznici na tom putu.