Vrtoglavica je subjektivni osećaj poremećaja ravnoteže. Može se manifestovati kao osećaj rotacije prostora, nesigurnosti pri hodu, zanošenja ili gubitka orijentacije.
Ona može da vas zatekne dok ustajete iz kreveta, dok šetate ili čak dok samo sedite mirno. Osećaj da se sve vrti oko vas, nestabilnost, mučnina,strah od pada – to su simptomi koji i te kako umeju da uznemire, posebno ako se ponavljaju i da poremete svakodnevni život.
Prvo o čemu razmišljamo kada nam se desi vrtoglavica jeste: „Mogu li nešto da uzmem da ovo prođe?”
Međutim, važno je znati da vrtoglavica sama po sebi nije bolest, već simptom koji može imati različite uzroke – od bezazlenih, prolaznih, do onih koji zahtevaju pažnju lekara i ciljanu terapiju.
Postoje lekovi koji deluju direktno na unutrašnje uho i ravnotežu, drugi koji ublažavaju mučninu i povraćanje, ali i oni namenjeni poboljšanju cirkulacije. Nisu svi jednako delotvorni za svaku situaciju, niti su uvek bezbedni za dugotrajnu upotrebu.
U ovom tekstu donosimo kompletne informacije o vrstama lekova za vrtoglavicu, njihovom delovanju i mogućim rizicima, uz praktične smernice kada i kako ih koristiti.
Najčešći uzroci vrtoglavice
- Benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV): najčešći uzrok, nastaje kada se mali kristali (otoliti) u unutrašnjem uhu pomere iz svog položaja i izazovu naglu vrtoglavicu prilikom okretanja glave ili ustajanja.
- Menierova bolest: hronični poremećaj unutrašnjeg uha praćen napadima vrtoglavice, šumom u uhu i postepenim gubitkom sluha.
- Vestibularni neuritis: zapaljenje vestibularnog živca, najčešće virusnog porekla, dovodi do nagle i jake vrtoglavice, često sa mučninom i povraćanjem.
- Migrena: kod određenog broja ljudi vrtoglavica može biti deo migrene, čak i kada nema glavobolje – poznata je i kao vestibularna migrena.
- Anksiozni poremećaji: vrtoglavica se može javiti i kao psihogeni simptom, posebno u stanjima intenzivne napetosti i panike.
- Kardiovaskularni poremećaji: poremećaji srčanog ritma, nizak krvni pritisak ili ortostatska hipotenzija (naglo obaranje pritiska pri ustajanju) često prate vrtoglavicu.
- Problemi sa kičmom i cirkulacijom: degenerativne promene vratne kičme, kao što je spondiloza i poremećaj cirkulacije prema mozgu mogu uzrokovati hronične vrtoglavice.
Kada je vrtoglavica bezopasna, a kada znak bolesti?
Blaga i prolazna vrtoglavica nakon naglog ustajanja ili okretanja glave najčešće nije razlog za zabrinutost i obično prolazi spontano.
- vrtoglavica postaje učestala ili traje duže,
- javlja se u kombinaciji sa mučninom i povraćanjem,
- prati je gubitak sluha, zujanje u ušima, duple slike ili slabost u rukama i nogama,
- dolazi naglo i iznenada, bez jasnog razloga.
U takvim situacijama, vrtoglavica može biti znak ozbiljnijeg neurološkog ili kardiovaskularnog poremećaja.
Kako deluju lekovi za vrtoglavicu?
Lekovi za vrtoglavicu, poznati i kao antivertiginici, ne otklanjaju uzrok vrtoglavice, već ublažavaju njene simptome.
Njihova osnovna uloga je da smanje osećaj rotacije i nestabilnosti, ublaže mučninu i povraćanje, ali i da umire anksioznost koja često prati napade vrtoglavice.
Njihovom primenom pacijent dobija olakšanje i mogućnost da funkcioniše dok se istovremeno traga za pravim uzrokom problema.
Antivertiginici i njihova uloga
Antivertiginici deluju na vestibularni aparat unutrašnjeg uha i/ili na centralni nervni sistem, smanjujući preterane signale koji izazivaju osećaj kretanja i dezorijentacije. Na taj način omogućavaju mozgu da postigne bolji balans.
- Betahistin, koji poboljšava cirkulaciju u unutrašnjem uhu, smanjuje pritisak u endolimfi i posebno je efikasan kod Menierove bolesti i hroničnih vrtoglavica.
- Cinarizin i flunarizin su blokatori kalcijumskih kanala koji ublažavaju preteranu aktivnost vestibularnog sistema i deluju i kod migrenozne vrtoglavice.
- Dimenhidrinat i meklizin su lekovi iz grupe antihistaminika, koji smanjuju mučninu, povraćanje i osećaj rotacije. Često se koriste kod akutnih napada.
- Benzodiazepini deluju sedativno na centralni nervni sistem i brzo ublažavaju vrtoglavicu i anksioznost, ali se koriste samo kratkotrajno zbog rizika od razvoja zavisnosti.
Lekovi koji poboljšavaju cirkulaciju
Kod pacijenata kod kojih je vrtoglavica povezana sa smanjenim protokom krvi u unutrašnjem uhu ili mozgu, primenjuju se lekovi koji poboljšavaju mikrocirkulaciju i oksigenaciju tkiva.
- Betahistin: osim što deluje na vestibularni sistem, poboljšava dotok krvi u unutrašnje uho.
- Piracetam: nootropik koji utiče na moždanu cirkulaciju i metabolizam neurona, smanjujući simptome vrtoglavice.
- Vinpocetin: ranije često korišćen, danas ređe, ali i dalje prisutan u terapiji kod određenih pacijenata.
- Ekstrakt ginka bilobe: koristi se kao dodatak terapiji, posebno kada su u pitanju hronični problemi sa cirkulacijom i blaže vrtoglavice.
Tablete protiv mučnine i pratećih simptoma
- Metoklopramid: deluje na centralni nervni sistem, ubrzava pražnjenje želuca i ublažava mučninu. Može da izazove pospanost ili umor, pa se obično ne preporučuje dugotrajna upotreba bez nadzora lekara.
- Prometazin: smiruje centar za povraćanje i istovremeno ima blago sedativan efekat, što pomaže kod jačih napada vrtoglavice praćenih mučninom i uznemirenošću. Često se koristi kada pacijent ima izražen osećaj „okretanja“ i strah od kretanja
- Ondansetron: snažan i savremen lek koji blokira dejstvo serotonina, supstance koja u mozgu i crevima pokreće povraćanje. Koristi se u težim slučajevima mučnine i povraćanja, kada uobičajeni lekovi (poput dimenhidrinata ili metoklopramida) nemaju efekta. Često se primenjuje u bolničkim uslovima, kod pacijenata koji imaju vrlo jake simptome, uključujući i one izazvane terapijama poput hemioterapije.
Najčešće korišćeni lekovi protiv vrtoglavice
Lekovi za vrtoglavicu uglavnom služe da ublaže neprijatne simptome dok se traži i leči pravi uzrok. Prepisuje ih lekar u skladu sa anamnezom pacijenta i većina njih nije dostupna bez recepta.
Betahistin
- Kako deluje: pomaže boljem protoku krvi u unutrašnjem uhu i smanjuje „pritisak“ u tečnostima unutrašnjeg uha, pa su napadi vrtoglavice ređi i blaži. Često se koristi kod Menierove bolesti i dugotrajnih vrtoglavica.
- Kako se obično uzima: najčešće 2–3 puta dnevno; efekat se očekuje nakon nekoliko nedelja redovne primene. Uobičajen dnevni opseg doza je oko 16–48 mg, prema planu koji odredi lekar.
Ovaj lek može da izazove blage tegobe sa stomakom ili glavobolju. Nije za osobe sa feohromocitomom, a oprez je potreban i kod pacijenata sa astmom i onih sa čirevima želuca.
Cinarizin i flunarizin
- Kako deluju: smanjuju preterane signale iz unutrašnjeg uha i mogu da ublaže vrtoglavicu; nekad pomažu i kod migrenoznih vrtoglavica.
- Kada imaju smisla: kod akutnih napada ili kraćih perioda simptoma; cilj je da se uz njih „prebrodi“ teži period, ali nisu za dugotrajno korišćenje..
- Rizici i oprez: Ovi lekovi mogu izazvati pospanost. Dugotrajna upotreba (naročito flunarizina) može izazvati simptome slične Parkinsonovoj bolesti, pa se u starijoj dobi ovih lekova treba kloniti
- Ko ne bi trebalo da ih uzima bez stroge kontrole: osobe sa Parkinsonovom bolešću, a oprezni treba da budu i pacijenti sa glaukomom, epilepsijom, problemima sa jetrom ili mokrenjem.
Dimenhidrinat i meklizin
- Kako deluju: ublažavaju vrtoglavicu i naročito mučninu i povraćanje; deluju relativno brzo, pa su korisni kod naglih napada ili tokom putovanja. Dimenhidrinat je često dostupan bez recepta.
- Praktične napomene: izazivaju pospanost i usporene reakcij, te zbog toga ne treba voziti niti raditi sa mašinama dok traje terapija. Alkohol pojačava sedaciju.
- Trudnoća i dojenje: meklizin se dugo koristi i epidemiološki podaci ne pokazuju porast velikih urođenih mana kod novorođenčadi, ali se i dalje preporučuje primena samo kada je zaista potrebno i uz savet lekara.
Ostali lekovi na recept — kada i zašto
- Benzodiazepini (npr. diazepam, lorazepam): brzo smiruju napad i anksioznost, ali su isključivo za kratkotrajnu primenu zbog rizika od zavisnosti i zbog toga što dugotrajno mogu usporiti oporavak i uspostavljanje prirodne ravnoteže.
- Piracetam: kod nekih pacijenata (često starijih) može pomoći u bržoj „kompenzaciji“ ravnoteže i smanjenju vrtoglavice. Dokazi postoje, ali su raznovrsnog kvaliteta i primena zavisi od procene lekara.
- Skopolamin (flaster): prvenstveno za sprečavanje mučnine tokom vožnje kolima ili brodom; nije standard za većinu vrtoglavica. Kontraindikovan je kod ljudi sa glaukomom i može pogoršati retenciju mokraće, pa se koristi selektivno.
Prirodne alternative i dopunska terapija
View this post on Instagram
Iako su lekovi najčešći izbor u ublažavanju simptoma vrtoglavice, dodatno olakšanje mogu doneti prirodni preparati i korekcija životnih navika.
Ove metode same po sebi ne rešavaju osnovni uzrok, ali mogu ublažiti tegobe i doprineti bržem oporavku.
Njhova najveća prednost je što se često mogu kombinovati sa standardnom terapijom, naravno uz savet lekara.
Biljni preparati i suplementi
- Ginko biloba – poznata po tome da poboljšava mikrocirkulaciju i dotok kiseonika u mozak. Može pomoći kod blažih, hroničnih vrtoglavica i problema sa pamćenjem.
- Đumbir – prirodni saveznik protiv mučnine i povraćanja. Često se koristi u obliku čaja, kapsula ili svežeg korena.
- Magnezijum i vitamini B-kompleksa – važni za zdravlje nervnog sistema i regulaciju prenosa signala između mozga i unutrašnjeg uha. Nedostatak ovih nutrijenata može doprineti osećaju slabosti i vrtoglavice.
Promene životnog stila
- Ograničenje unosa soli – ovo se naročito odnosi na osobe sa Menierovom bolešću, jer može doprineti smanjenju nakupljanja tečnosti u unutrašnjem uhu.
- Vežbe za ravnotežu (vestibularna rehabilitacija): specijalno osmišljene vežbe koje pomažu mozgu da se prilagodi i bolje obradi signale o ravnoteži.
- Dovoljna hidratacija: dehidratacija je čest i potcenjen okidač vrtoglavice; redovan unos vode može značajno smanjiti učestalost tegoba.
- Izbegavanje naglih pokreta i promena položaja: lagano ustajanje, promišljeno okretanje glave i izbegavanje naglih pokreta smanjuju rizik od provociranja napada.
- Izbegavanje bučnih i jako osvetljenih prostora: prejaka osvetljenost i buka su jedni od glavnih pokretaca migrena i vrtoglavica kod mnogih ljudi
Kako izabrati pravi lek za vrtoglavicu?
Pronalaženje odgovarajućeg leka za vrtoglavicu nikada ne bi trebalo da bude stvar samostalne odluke. Vrtoglavica je simptom, a ne bolest i tek kada se otkrije njen uzrok može se precizno odrediti terapija.
Uloga lekara u postavljanju dijagnoze
Prvi i najvažniji korak jeste stručna procena.
Lekar će, na osnovu pregleda i dodatnih testova, shvatiti da li se radi o benignom položajnom vertigu (BPPV), Menierovoj bolesti, vestibularnom neuritisu, migreni ili pak nekom ozbiljnijem neurološkom ili kardiovaskularnom poremećaju.
Svaki od ovih uzroka zahteva drugačiji pristup.
Na primer, kod BPPV-a ključnu ulogu imaju specifične repozicione vežbe, dok se kod Menierove bolesti terapija zasniva na betahistinu i dijetetskim merama.
Bez tačne dijagnoze, opasno je uzimati bilo kakvu terapiju.
Individualni pristup terapiji
Ne postoji univerzalna tableta koja rešava sve oblike vrtoglavice.
- uzroka – da li je problem u unutrašnjem uhu, cirkulaciji, migreni ili anksioznosti,
- jačine simptoma – da li se radi o blagoj nelagodnosti ili o napadima koji onemogućavaju hodanje i svakodnevne aktivnosti,
- opšteg zdravstvenog stanja – prisustvA drugih bolesti i lekova koje pacijent već koristi.
Rizici samostalnog uzimanja lekova
Mnogi ljudi, želeći brzo rešenje, posegnu za lekovima protiv mučnine ili sedativima bez prethodnog saveta lekara. Međutim, ovakav pristup može doneti više štete nego koristi.
Nepravilna i dugotrajna primena antivertiginika usporava prirodni proces prilagođavanja mozga na poremećaje ravnoteže, čime se odlaže potpuni oporavak.
Uz to, svaki lek nosi rizik od neželjenih efekata – pospanosti, problema sa varenjem, pa čak i zavisnosti (kao kod benzodiazepina).
Najopasnije je to što lek može zamaskirati ozbiljan problem, poput moždanog udara ili tumora, odlažući pravovremenu dijagnozu i lečenje.
Stoga, pravi lek za vrtoglavicu ne bira se u apoteci, već kroz saradnju sa lekarom. To je jedini način da terapija bude bezbedna, efikasna i prilagođena vašem konkretnom stanju.
Moguće nuspojave i mere opreza
Iako lekovi za vrtoglavicu mogu značajno ublažiti neprijatne simptome, važno je znati da nijedan nije potpuno bezbedan i da svaka terapija nosi određeni rizik.
Nuspojave se razlikuju u zavisnosti od grupe leka, doze i individualne osetljivosti pacijenta, ali postoje opšti znakovi na koje treba obratiti pažnju i na njih odreagovati.
Kada prekinuti terapiju i obavezno se javiti lekaru?
- izražena pospanost ili konfuzija – naročito ako remete vožnju, rad ili svakodnevne aktivnosti,
- pogoršanje vrtoglavice ili novi simptomi poput iznenadnog gubitka sluha, jake glavobolje ili duplih slika.
- alergijske reakcije kao što su svrab, osip, otok lica ili otežano disanje,
- poremećaj vida, koordinacije ili ravnoteže koji se javljaju kao posledica leka, a ne same bolesti.
Ovo su signali da lek možda nije odgovarajući ili da je doza previsoka.
Interakcije sa drugim lekovima i supstancama
- Benzodiazepini (diazepam, lorazepam) nikako se ne smeju kombinovati sa alkoholom, jer se njihovo sedativno dejstvo višestruko pojačava, što može dovesti do opasne pospanosti i ugrožene funkcije disanja.
- Antihistaminici (dimenhidrinat, meklizin, prometazin) mogu dodatno pojačati dejstvo drugih lekova koji izazivaju umor ili uspavanost, poput sedativa, lekova za spavanje ili analgetika. To znači da vožnja i rad sa mašinama postaju rizični.
- Lekovi koji se razgrađuju u jetri – mnogi preparati za cirkulaciju (kao što su cinarizin, flunarizin) mogu stupiti u interakciju sa drugim terapijama, jer se metabolizuju istim enzimima u jetri. To može smanjiti ili pojačati dejstvo pojedinih lekova za krvni pritisak, šećer u krvi ili epilepsiju.
- Biljni preparati poput ginka takođe mogu menjati efikasnost drugih lekova, posebno onih koji utiču na zgrušavanje krvi.
Mere opreza u svakodnevnoj primeni
- Nikada ne produžavajte terapiju bez dogovora sa lekarom, posebno ako uzimate benzodiazepine i antihistaminike..
- Redovno obaveštavajte lekara o svim lekovima i suplementima koje koristite, uključujući biljne preparate.
- Ako primetite nove ili neuobičajene simptome, terapiju nemojte prekidati na svoju ruku – javite se lekaru kako bi procenio da li je potrebno menjati lek ili dozu.
Tablete za vrtoglavicu pomažu, ali nisu uvek prvi korak
Iako tablete za vrtoglavicu mogu doneti brzo olakšanje, važno je naglasiti da one najčešće ne uklanjaju sam uzrok, već samo umiruju simptome.
Neki oblici vrtoglavice mogu se lečiti i bez lekova, uz primenu odgovarajućih vežbi ili propisane fizikalne terapije.
Na primer, najčešći oblik vrtoglavice – benigni položajni vertigo (BPPV) – često se rešava specijalnim vežbama za pomeranje kristala u unutrašnjem uhu, poznatim kao Eplijev manevar. U tim situacijama lekovi imaju sporednu ulogu ili se uopšte ne koriste.
Zato je ključno da svaki pacijent, pre nego što posegne za tabletom, dobije jasnu dijagnozu i plan terapije.
Ako vam se vrtoglavica često vraća ili je praćena drugim simptomima, pravovremena poseta lekaru je najbolja investicija u vaše zdravlje.
A kada terapija bude precizno određena, lekovi postaju siguran saveznik u vraćanju ravnoteže i kvaliteta života.