Search
Close this search box.

Alchajmerova bolest – Vrsta demencije koja uzrokuje probleme sa pamćenjem i razmišljanjem

Alchajmerova bolest

Alchajmerova bolest je progresivna, ali ipak postoje metode kako bi se smanjio njen napredak. U ovom delu teksta ćemo se baviti fazama razvoja bolesti ( stadijumima ), mogućnostima lečenja, kao i prevencijom. Biće reči i o ostalim vrstama demencije, životu sa bolešću kao i o statističkim podacima vezanim za ovu temu.

Alchajmerova bolest – 7 stadijuma

Postoji niz različitih načina za opisivanje progresije Alchajmerove bolesti. Iako mnogi stručnjaci koriste samo tri ukupna izraza – „blagi“, „umereni“ i „teški“. Jedna uobičajena smernica dalje razlaže ove kategorije u sedam faza, prema Fišerovom centru za Alchajmerovo istraživanje:

  • Faza 1: Normalno stanje
  • Faza 2: Normalni zaborav kod starijih ljudi
  • Faza 3: Blaga kognitivna oštećenja
  • Faza 4: Blaga Alchajmerova bolest
  • Faza 5: Umerena Alchajmerova bolest
  • Faza 6: Umereno teška Alchajmerova bolest
  • Faza 7: Teška Alchajmerova bolest

Faza 1: Normalno stanje

Ljudi bilo koje starosne dobi mogu se osloboditi bilo kakvih znakova kognitivnog ili funkcionalnog pada ili povezanih promena u ponašanju ili raspoloženju. Mentalno zdravi ljudi pripadaju „normalnoj“ kategoriji 1. stadijuma.

Faza 2: Normalni zaborav kod starijih ljudi

Polovina ili više starijih osoba starijih od 65 godina i više veruje da im pamćenje pomalo slabi. Prosto imaju više problema s pamćenjem, nego kada su bili mlađi.

Faza 3: Blago kognitivno oštećenje

Problemi sa memorijom su suptilni, ali dovoljno značajni da ih primete bliski prijatelji i porodica. Osoba može više puta postavljati isto pitanje ili imati problema sa sticanjem novih veština ili obavljanjem složenijih zadataka.

Faza 4: Blaga Alchajmerova bolest

Ljudi u ovoj fazi mogu postati sve nesposobniji da se nose sa složenijim zahtevima svakodnevnog života. Poput naručivanja hrane u restoranu.

Faza 5: Umerena Alchajmerova bolest

Osnovni zahtevi svakodnevnog života postaju teški. Ljudi možda neće moći da se sete imena predsednika ili da broje unazad od 20 do dva.

Faza 6: Umereno teška Alchajmerova bolest

Ljudi mogu imati problema sa šetnjom ili pravilnim oblačenjem odeće. Pa će se oslanjati na negovatelje za pomoć u kupanju i korišćenju toaleta. Kraj ove faze obeležava inkontinencija i nesposobnost govora.

Faza 7: Teška Alchajmerova bolest

Govor je u suštini izgubljen. Ljudi gube sposobnost samostalnog hodanja i sedenja, osmeha i držanja glave bez pomoći. Nastaje fizička krutost.

Trajanje Alchajmerove bolesti

Promene u mozgu koje rezultiraju Alchajmerovom bolešću mogu započeti deceniju ili više pre nego što se pojave prvi simptomi. Amiloidne pločice i tau proteini počinju da se formiraju, neuroni umiru i počinju da se javljaju druge toksične promene u mozgu.

Nakon dijagnoze, osoba obolela od Alchajmerove bolesti u proseku će živeti od četiri do osam godina. Mada neki požive i 20 godina i više godina.

Opcije lečenja i lekova za Alchajmerovu bolest

Iako trenutno nema leka za Alchajmerovu bolest, tretmani mogu usporiti kognitivni pad u ograničenom vremenu, upravljati simptomima ponašanja i pružiti olakšanje simptomima poput anksioznosti i depresije.

Pristupi bez lekova

Pre nego što pružaoci zdravstvenih usluga prepišu lekove, oni obično počnu sa nefarmaceutskim pristupima. Savetovanje, uključivanje u grupu za podršku i aktivnosti poput plesa koje kombinuju socijalni, mentalni i fizički angažman mogu imati pozitivan efekat na um i telo.

Opcije lekova

Američka administracija za hranu i lekove odobrila je mali broj Alchajmerovih lekova. Za njih se veruje da deluju menjajući nivoe neurotransmitera (hemijskih prenosnika) u mozgu.

Lekari mogu takođe da prepisuju lekove ljudima koji imaju simptome ponašanja Alzheimerove bolesti. Tu spadaju: depresija, agresija, nemir i anksioznost.

Istraživački napori u vezi sa novim lečenjem Alchajmerove bolesti frustriraju. Obećavajuće mogućnosti propadaju u kliničkim ispitivanjima. Ali naučnici nastavljaju da istražuju nove intervencije, navodi Nacionalni institut za starenje.

Alternativne i komplementarne terapije

Uprkos sve većem broju biljnih lekova, dijetetskih suplemenata i „medicinske hrane“ namenjenih osobama sa Alchajmerovom bolešću, ne postoji naučni dokaz da bilo koji od ovih proizvoda deluje.

Neki ljudi sa Alchajmerovom bolešću konzumiraju kokosovo ulje zasnovano na teoriji da kaprilna kiselina u ulju može da pruži energiju moždanim ćelijama koje više nisu u stanju da metabolišu glukozu. Ali nije bilo istraživanja koja potvrđuju da ovo pomaže kogniciji.

Alchajmerova bolest i moguće komplikacije

U naprednim stadijumima Alchajmerove bolesti, komplikacije od ozbiljnog gubitka funkcije mozga mogu uključivati dehidrataciju, neuhranjenost ili infekciju.

Jedna od čestih komplikacija je otežano gutanje (disfagija). To može rezultirati usisavanjem (udisanjem) hrane ili pića u pluća, što potencijalno može da izazove upalu pluća. Upala pluća je čest uzrok smrti ljudi sa teškim oblikom Alchajmerove bolesti.

Alchajmerova bolest – prevencija

Može li zdrav način života smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti? Sve veći broj istraživanja sugeriše da može.

Studija objavljena u julu 2019. u časopisu „Američkog lekarskog udruženja“ otkrila je da ljudi koji su bili genetski predisponirani da razviju Alchajmerovu bolest smanjuju rizik za 32 procenta vodeći zdrav životni stil koji uključuje:

  • Ne uzimanje cigareta
  • Redovno vežbanje
  • Zdravu ishranu
  • Konzumiranje alkohola samo umereno

Istraživanje i statistika: Koliko ljudi ima Alchajmerovu bolest?

Alchajmerova bolest je prilično česta. Procenjuje se da 5,8 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama ima Alchajmerovu demenciju. Ovaj broj uključuje 5,6 miliona ljudi starijih od 65 godina i 200 000 mlađih od 65 godina.

To znači da 1 od 10 Amerikanaca koji imaju 65 i više godina ima Alchajmerovu bolest.

Kako broj starijih Amerikanaca raste, što odražava napredak medicine, očekuje se porast broja obolelih od Alchajmerove bolesti.

Izuzev bilo kakvih značajnih medicinskih otkrića, procenjuje se da će 13,8 miliona Amerikanaca starih 65 godina i više imati Alchajmerovu demenciju do 2050. godine, napominje „Alzheimer’s Association“.

Koja je razlika između Alchajmerove bolesti i demencije?

Iako se izrazi „demencija“ i „Alchajmerova bolest“ ponekad koriste naizmenično, to nije isto.

Demencija nije specifična bolest, već opšti pojam koji opisuje bilo kakav pad moždanih funkcija koji utiče na pamćenje, jezik i druge kognitivne sposobnosti, a to je dovoljno ozbiljno da ometa svakodnevni život.

Alchajmerova bolest je najčešći tip demencije. Ona čini 60 do 80 procenata svih slučajeva demencije.

Ostale vrste demencije i Alchajmerova bolest

Veoma je uobičajeno da ljudi sa Alchajmerovom bolešću istovremeno doživljavaju abnormalnosti mozga povezane sa drugim vrstama demencije. Stanjem koje se naziva mešana demencija.

Ostale vrste demencije uključuju:

  • Vaskularna demencija. Najrasprostranjenija vrsta mešovite demencije uključuje Alchajmerovu bolest u kombinaciji sa vaskularnom demencijom. U kojoj su moždane ćelije lišene osnovnih hranljivih sastojaka i kiseonika zbog stanja koja blokiraju ili smanjuju protok krvi u mozak.
  • Levijeva telesna demencija. Osobe obolele od Alchajmerove bolesti takođe mogu istovremeno doživeti Levijevu telesnu demenciju. To je bolest obeležena abnormalnim nakupinama proteina alfa-sinukleina u moždanim ćelijama.

Neki ljudi mogu istovremeno doživeti promene na mozgu povezane sa sva tri stanja. Alchajmerovom, vaskularnom demencijom i Levijevom telesnom demencijom – prema „Alzheimer’s Association“.

Život sa Alchajmerovom bolešću

Očuvanje kvaliteta života što je duže moguće, dostižan je cilj za osobu obolelu od Alchajmerove bolesti. Ključ je u uspostavljanju strategija za maksimiziranje nezavisnosti, minimiziranje frustracije i izgradnju osećaja samopouzdanja. Kao i emocionalne povezanosti koji pomažu da svaki dan bude najbolji što može.

Rutine mogu olakšati teret kratkoročnog gubitka pamćenja ljudima u ranijim fazama demencije. Ako imate Alchajmerovu bolest, možda ćete se osećati smirenije i više pod kontrolom, znajući da su ključevi vaše kuće uvek na kuki pored vrata, ili da vaš negovatelj uvek beleži sastanke na zidnom kalendaru.

Kako bolest napreduje, pacijenti sve teže da verbalizuju svoje želje i potrebe drugima. Ako ste negovatelj, postoje strategije koje mogu pomoći vama i osobi o kojoj brinete da se suočite sa ovim izazovom.

Održavanje pozitivnog raspoloženja, smanjivanje distrakcija poput TV-a i olakšavanje odgovora na vaša pitanja sa „da“ ili „ne“ mogu napraviti veliku razliku. Ponekad govor tela i neverbalni znaci mogu da izraze ono što reči više nisu u stanju, napominje „Porodični savez negovatelja“.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj