Search
Close this search box.

Normalna telesna temperatura – Činjenice i zanimljivosti

Normalna telesna temperatura

Normalna telesna temperatura varira u zavisnosti od mnogih faktora, uključujući starost osobe i nivo aktivnosti.

Prosečna telesna temperatura odrasle osobe je oko 37°C. Međutim, osnovna telesna temperatura ljudi može biti malo drugačija.

U ovom članku razmatramo tipične temperaturne opsege za: odrasle, decu i trudnice. Takođe uzimamo u obzir faktore koji utiču na telesnu temperaturu i savetujemo vas kada bi bilo najbolje da se obratite lekaru.

Telesna temperatura

Temperatura varira u zavisnosti od toga gde je merite. Na primer, rektalna temperatura je viša od oralne, dok će kod merenja temperature ispod pazuha rezultati gotovo izvesno biti niži.

Telesna temperatura takođe može da oscilira u zavisnosti od sledećih faktora.

To su pre svega:

  • starost osobe
  • doba dana (obično je najniža u ranim jutarnjim satima, a najviša u kasnim popodnevnim satima)
  • nedavna aktivnost
  • unos hrane i tečnosti

Normalna telesna temperatura kod odraslih

Prosečna telesna temperatura odrasle osobe je 36,59°C.

Istraživači su takođe otkrili da prosečna oralna telesna temperatura odrasle osobe oscilira između 36,24–37°C.

Prosečna telesna temperatura može da varira u zavisnosti od demografije. Studija rađena na skoro 35.500 ljudi otkrila je da su starije osobe imale najnižu temperaturu, a Afroamerikanci višu od belaca.

Naučnici su takođe ustanovili da određena medicinska stanja mogu uticati na telesnu temperaturu. Na primer, ljudi sa nedovoljno aktivnom štitnom žlezdom (hipotireoza) obično imaju nižu temperaturu, dok ljudi sa rakom imaju višu temperaturu.

Ukoliko imate:

  • najmanje 38°C – to je groznica
  • iznad 39,5°C – je visoka temperatura
  • iznad 41°C – je veoma visoka temperatura

Normalna telesna temperatura kod dece

Prosečna telesna temperatura za decu je oko 36,4°C, ali može da varira. Kao i kod odraslih, temperatura iznad 38°C ukazuje na groznicu kod dece.

Normalna telesna temperatura kod beba

Bebe obično imaju višu telesnu temperaturu od starije dece i odraslih. Prosečna telesna temperatura novorođenčadi je oko 37,5°C.

Temperatura beba je viša, jer imaju veću telesnu površinu u odnosu na telesnu težinu. Njihova tela su takođe metabolički aktivnija, što stvara toplotu.

Telo beba ne regulišu temperaturu kao telo odraslih. Manje se znoje kada je toplo, što znači da njihova tela zadržavaju više toplote. Takođe im može biti teže da smanje temperaturu tokom groznice.

Normalna telesna temperatura tokom trudnoće

Tokom trudnoće, bazalni metabolizam (BMR) je veći. To znači da telo proizvodi više toplote.

Jedna studija je otkrila da telesna temperatura dostiže vrhunac na (35,6–37,5°C) oko 12-e nedelje trudnoće. Prosečna telesna temperatura dostiže najnižu tačku od oko (35,3–37,3°C) neposredno posle 33. nedelje.

Kako je najbolje da izmerite temperaturu?

Na tržištu su dostupne mnoge vrste toplomera.

  • Digitalni toplomeri

Digitalni toplomeri su lako dostupni i mogu dati tačne rezultate temperature. Možete ih koristiti na različitim delovima tela.

Rektalno merenje

Specijalizovani digitalni rektalni toplomeri su uobičajena opcija za merenje temperature kod male dece. Trebalo bi da se očisti i podmaže kraj ovih uređaja pre nego što ih stavite u anus. Uređaj će obavestiti korisnika kada izvrši merenje i kada može da se ukolni.

Oralno merenje

Closeup ill hipster man freelancer holding digital thermometer in mouth for measuring body temperature at home. Sick businessman student check temperature with electronic thermometer. Health care

Standardni digitalni toplomeri su jednostavni za oralnu upotrebu (na usta). Prvo, morate da se uverite da je vrh uređaja čist. Zatim će te ga staviti pod jezik prema zadnjem delu usta i zatvoriti usne. Uređaj će pokazati temperaturu na integrisanom displeju.

Aksilarno (pazuško) merenje

Možete postaviti digitalni toplomer na svoj ili nečiji pazuh. Ruka tada mora ostati čvrsto uz telo da bi se obezbedilo precizno merenje. Ovo je neinvazivna opcija za merenje temperature deteta.

  • Infracrveni toplomeri

Infracrveni toplomeri mogu meriti temperaturu na daljinu. Međutim, ove metode nisu tako tačne kao druge metode.

Ušni toplomeri

Detektuju infracrveno zračenje koje ispušta bubna opna.

Koriste se na sledeći način:

  • umetnite vrh uređaja u uho
  • poravnajte ga sa svojim ušnim kanalom
  • aktivirajte uređaj dok ne dobijete rezultate

Temporalni toplomeri

Koriste infracrveni signal za merenje temperature osobe. Korisnik obično drži toplomer nekoliko centimetara od čela osobe i čeka da uređaj očita rezultate.

Merenja temperature sa čela i iz uha mogu da pokažu tačne rezultate, ali ona još uvek nisu toliko tačna kao rektalna merenja (za decu).

Važno je da uvek pratite uputstva na pakovanju toplomera.

Šta da učinite kada je telesna temperatura preniska ili previsoka?

Ako toplomer pokazuje da je telesna temperatura previsoka ili preniska, trebalo bi da za svaki slučaj još jednom proverite. Možda je u pitanju normalna telesna temperatura, samo niste dobro držali toplomer.

U svim starosnim grupama, visoka temperatura može biti rezultat kratkotrajnih bolesti i obično ne uzrokuje značajnije probleme kod odraslih osoba sa inače dobrim ukupnim zdravljem.

Ako pacjent ima visoku temperaturu, važno je da se odmara i pije puno tečnosti kako bi se izbegla dehidracija. Ovi kućni tretmani se takođe primenjuju i kod dece i beba.

Kod visokih spoljnih temperatura, vežbanje ili druga fizička aktivnost mogu izazvati hipertermiju – nenormalno visoku telesnu temperaturu. Za razliku od infekcije ili groznice, ovo je obično rezultat spoljnih faktora. Prelazak u hladniji prostor i uzimanje tečnosti obično će otkloniti hipertermiju.

Međutim, ako se visoka temperatura zadrži ili se poveća, trebalo bi da potražite medicinsku pomoć.

Ako je temperatura ispod 35°C, onda imate hipotermiju i trebalo bi da momentalno potražite medicinsku pomoć.

Kada bi bilo najbolje da se obratite lekaru?

Potreba za medicinskom pomoći može varirati između starosnih grupa. U nastavku teksta vam dajemo detaljnija objašnjenja.

Odrasli

U mnogim slučajevima, pacjentu sa temperaturom neće biti potrebna medicinska pomoć. Međutim, ako temperatura potraje ili se vremenom poveća, trebalo bi da se javi svom lekaru.

Takođe, trebalo bi da zatražite medicinsku pomoć, ako bilo koji od sledećih simptoma prati groznicu:

  • dehidracija
  • vrtoglavica
  • jaki grčevi
  • uporna ili groznica koja se pogoršava kako prolazi vreme

Sledeće kategorije ljudi takođe treba da potraže medicinsku pomoć ako imaju temperaturu:

  • oni koji su nedavno imali transplantaciju
  • ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom
  • oni koji uzimaju imunosupresive
  • oni koji su nedavno bili podvrgnuti lečenju raka

Ako je temperatura osobe iznad 41,5°C, ona ima hiperpireksiju, veoma visoku temperaturu. To može dovesti do trajnog oštećenja organa i smrti. Hiperpireksija zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Ako je telesna temperatura osobe preniska, onda može doći do hipotermije. Ovo takođe zahteva hitnu medicinsku pomoć i trebalo bi da odmah potraže pomoć. Lekari definišu hipotermiju kao pad temperature ispod 35°C.

Deca

Trebalo bi da kontaktirate hitnu pomoć ako dete ima temperaturu preko 40°C. Takođe bi trebalo da potražite medicinsku pomoć ako dete ima visoku temperaturu koja traje 5 dana ili više ili ima dehidraciju, povraćanje ili dijareju.

Ako temperatura deteta padne ispod 35°C, medicinska pomoć je neophodna.

Bebe

Ako beba (stara 3 meseca ili mlađa) ima temperaturu od 38°C ili više, potražite hitnu medicinsku pomoć. Kod beba, blaga temperatura može signalizirati ozbiljnu infekciju.

Kod beba (do 6 meseci starosti), temperatura od (39°C ili viša) je takođe razlog za kontaktiranje hitne pomoći.

Kao i kod odraslih i starije dece, ako bebina temperatura padne ispod 35°C, biće im momentalno neophodna hitna pomoć.

Šta uzrokuje promenu telesne temperature?

Oblast mozga koja se zove hipotalamus reguliše telesnu temperaturu. Normalna telesna temperatura je oko 37°C . Ako telesna temperatura poraste iznad ili padne ispod 37°C, hipotalamus radi na regulaciji temperature.

Ako je telo previše hladno, hipotalamus šalje signale da telo zadrhti, što zagreva telo. Ako je telo previše vruće, ono šalje poruke da počne da se znoji, puštajući toplotu da napusti telo.

Infekcije izazivaju većinu groznice. Groznica se razvija kao prirodan način tela da reaguje i  da se bori protiv infekcije.

Lekari smatraju da je groznica telesna temperatura koja dostiže ili prelazi 38°C.

Ostali simptomi groznice su:

  • gubitak apetita
  • jeza
  • glavobolja
  • razdražljivost
  • bolovi u mišićima
  • drhtavica
  • znojenje
  • slabost

Zanimljivosti vezane za telesnu temperaturu

Normalna telesna temperatura muškaraca danas je u proseku za 0,59°C niža od one kod muškaraca rođenih početkom 19. veka.

Slično tome, telesna temperatura žena je pala za 0,32°C od 1890-ih do danas.

Sve u svemu, analiza je otkrila pad prosečne temperature za 0,03°C svake decenije.

Možda su ova smanjenja proistekla zbog napretka u tehnologiji ili zbog korišćenja drugačijeg tipa toplomera? Pretpostavljamo da su lekari u svakom istorijskom periodu generalno koristili iste vrste toplomera.

Pa zašto se prosečna telesna temperatura promenila?

Fiziološki, mi smo samo drugačiji od onoga što smo bili u prošlosti.

Okruženje u kojem živimo se promenilo, uključujući temperaturu u našim domovima, naš kontakt sa mikroorganizmima i hrana kojoj imamo pristup. Tu je naravno prisutno i globalno zagrevanje koje prati razvoj industrije.

Sve ove stvari znače da, iako razmišljamo o ljudskim bićima kao da smo monomorfni i da smo bili isti tokom čitave ljudske evolucije, mi nismo isti. Mi se zapravo fiziološki menjamo.

Štaviše, prosečna metabolička stopa, koja pokazuje koliko energije naše telo koristi, vremenom je opala. Ovo smanjenje može biti rezultat smanjenja upala.

Upala proizvodi sve vrste proteina i citokina koji ubrzavaju vaš metabolizam i podižu temperaturu.

Konačno, klimatizacija i grejanje su doveli do konzistentnije temperature okoline, što čini nepotrebnim trošenje energije za održavanje telesne temperature.

Normalna telesna temperatura – rezime

Idealna telesna temperatura kod odraslih je oko 37°C, ali to varira u zavisnosti od starosti, fizičke aktivnosti i zdravlja. Temperatura tela se takođe menja tokom dana. Temperatura iznad 38°C signalizira groznicu.

Bebe mogu imati višu telesnu temperaturu od odraslih, ali čak i mala temperatura kod beba zna da ukazuje na infekciju.

Merenja temperature iz različitih delova tela daje raspon telesnih temperatura koje lekari smatraju normalnim. Rektalna merenja pokazuju višu temperaturu od oralnih, a merenja ispod pazuha pokazuju nešto nižu temperaturu.

Ako imate neuobičajeno visoku ili nisku temperaturu, trebalo bi odmah da potražite medicinsku pomoć.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj