Search
Close this search box.

Postporođajna depresija – Opširan vodič sa odgovorima na sva vaša pitanja koja bi mogla da vas zanimaju

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija je vrsta depresije koja se javlja nakon porođaja i manifestuje se kod oko 15% žena. Žene sa postporođajnom depresijom doživljavaju emocionalne uspone i padove, često plaču, osećaju umor, krivicu, anksioznost i mogu imati probleme sa brigom o svom detetu. Postporođajna depresija se može lečiti lekovima i savetovanjem.

Šta je postporođajna depresija?

Postporođajna depresija

Rođenje bebe je iskustvo koje menja život. Roditeljstvo je uzbudljivo, ali može biti i naporno i teško. Normalno je da imate osećaj zabrinutosti ili sumnje, posebno ukoliko ste dobili prvo dete. Međutim, ako vaša osećanja uključuju ekstremnu tugu ili usamljenost, jake promene raspoloženja i česte epizode plakanja, možda imate postporođajnu depresiju.

Postporođajna depresija (PPD) je vrsta depresije koja se dešava nakon porođaja. Postporođajna depresija ne utiče samo na žene koje su rodile dete, već i na one koje su usvojile dete. Žene doživljavaju hormonalne, fizičke, emocionalne, finansijske i društvene promene nakon rođenja bebe. Ove promene mogu izazvati simptome postporođajne depresije.

Ako imate postporođajnu depresiju, znajte da niste sami, da niste krivi i da je pomoć tu. Vaš lekar je tu da vam pomogne se osećate bolje.

Koje su vrste postporođajne depresije?

U nastavku teksta dajemo kratak opis stanja koje mogu da se jave kod žena nakon porođaja. Ona se razlikuju u trajanju i intenzitetu.

Postoje tri različite vrste postporođajnih poremećaja raspoloženja i to su:

Baby blues (bebi bluz)

Bebi bluz pogađa između 50% i 75% žena nakon porođaja. Ako doživljavate bebi bluz, imaćete česte, produžene napade plača (bez očiglednog razloga), tuge i anksioznosti. Stanje obično počinje prve nedelje (jedan do četiri dana) nakon porođaja.

Iako je ovo iskustvo neprijatno, obično prolazi u roku od dve nedelje (bez lečenja). Najbolje što možete da uradite je da pronađete podršku i zatražite pomoć od prijatelja, porodice ili partnera.

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija je mnogo ozbiljnije stanje od bebi bluza, i pogađa oko 15% žena. Ako ste ranije imali postporođajnu depresiju, rizik se povećava za 30% kod svake naredne trudnoće.

Simptomi su:

  • naizmenični usponi i padovi raspoloženja
  • čest plač
  • razdražljivost
  • umor
  • osećanje krivice
  • anksioznost
  • nemogućnost da brinete o svojoj bebi ili sebi

Simptomi se kreću od blagih do teških i mogu se pojaviti u roku od nedelju dana nakon porođaja ili postepeno, čak i do godinu dana kasnije. Iako simptomi mogu trajati nekoliko meseci, lečenje psihoterapijom ili antidepresivima je veoma efikasno.

Postporođajna psihoza

Postporođajna depresija

Postporođajna psihoza je izuzetno težak oblik postporođajne depresije i zahteva hitnu medicinsku pomoć. Ovo stanje je relativno retko, pogađa samo 1 od 1.000 žena nakon porođaja.

Simptomi se obično javljaju brzo nakon porođaja i intenzivni su, traju od nekoliko nedelja do nekoliko meseci.

Simptomi uključuju:

  • tešku agitaciju
  • zbunjenost
  • osećaj beznađa i stida
  • nesanicu
  • paranoju
  • zablude ili halucinacije
  • hiperaktivnost
  • brz govor
  • maniju

Postporođajna psihoza zahteva hitnu medicinsku pomoć, jer postoji povećan rizik od samoubistva i rizik od povrede bebe. Lečenje obično uključuje: hospitalizaciju, psihoterapiju i lekove.

Koliko je česta postporođajna depresija?

Postporođajna depresija je česta pojava.

  • Čak 75% žena iskusi bebi bluz nakon porođaja.
  • Do 15% žena će imati postporođajnu depresiju.
  • Jedna od 1.000 žena razvije postporođajnu psihozu.

Kako da znam da li imam bebi bluz ili postporođajnu depresiju?

Mnoge žene imaju bebi bluz nakon porođaja. Bebi bluz i postporođajna depresija imaju veoma slične simptome. Međutim, simptomi bebi bluza traju oko 10 dana i manje su intenzivni.

Kod postporođajne depresije, simptomi traju nedeljama ili mesecima, a simptomi su jači.

Možda imate bebi bluz ako:

  • Često plačete.
  • Izgubite apetit.
  • Imate problema sa spavanjem.
  • Imate nagle promene raspoloženja.

Zapamtite, ne škodi da podelite svoje simptome sa lekarom. On može da proceni da li vam je potreban tretman zbog vaših simptoma.

Koliko dugo traje postporođajna depresija?

Postporođajna depresija može trajati godinu dana nakon rođenja vašeg deteta. Međutim, to ne znači da ćete biti „izlečeni“ za godinu dana.

Razgovarajte sa svojim zdravstvenim radnicima o simptomima i lečenju. Budite iskreni o tome kako se osećate. Dobro razmislite da li se osećate bolje nego na početku. Oni vam zatim vam mogu preporučiti kontinuirani tretman za vaše simptome.

Koji faktori povećavaju rizik od depresije nakon rođenja deteta?

Određeni faktori povećavaju rizik od postporođajne depresije:

  • Imati ličnu ili porodičnu istoriju depresije, postpartalne depresije ili predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD).
  • Ograničena socijalna podrška.
  • Loš brak ili veza.
  • Ambivalentnost o trudnoći.
  • Komplikacije u trudnoći kao što su: bolest, težak porođaj ili prevremeni porođaj.
  • Mlađi ste od 20 godina ili ste samohrani roditelj.
  • Imati bebu sa posebnim potrebama ili bebu koja mnogo plače.

Koji su simptomi postporođajne depresije?

Postporođajna depresija

Neke žene se stide zbog svojih simptoma ili osećaju da su užasni roditelji, jer se osećaju onako kako se osećaju. Postporođajna depresija je izuzetno česta. Niste jedina osoba koja se tako oseća, i to ne znači da ste loša osoba.

Možda imate postporođajnu depresiju ako doživite nešto od sledećeg:

  • Osećate se tužno, bezvredno, beznadežno ili da ste krivi.
  • Preterano brinete ili se osećate kao da ste “na ivici”.
  • Imate gubitak interesovanja za hobije ili stvari u kojima ste nekada uživali.
  • Nemate apetit.
  • Osećate da nemate energije i motivacije.
  • Imate problem sa spavanjem ili želite da spavate ceo dan.
  • Plačete bez razloga ili preterano često.
  • Primećujete da imate poteškoće u razmišljanju ili fokusiranju.
  • Mislite o samoubistvu ili želite da umrete.
  • Nemate interesovanje za vašu bebu ili vam ona stvara napetost.
  • Osećate da ne želite ili ne volite svoju bebu.

Obavezno se obratite svom lekaru ako mislite da imate postporođajnu depresiju. Ovo može biti vaš akušer, lekar opšte prakse, psiholog. Pedijatar vaše bebe takođe može da vam pomogne.

Šta uzrokuje postporođajnu depresiju?

Potrebno je više istraživanja da bi se utvrdila veza između brzog pada hormona nakon porođaja i depresije. Nivoi estrogena i progesterona se povećavaju deset puta tokom trudnoće, ali naglo opadaju nakon porođaja. Do tri dana nakon porođaja, nivoi ovih hormona se vraćaju na nivoe od pre trudnoće.

Pored ovih hemijskih promena, društvene i psihološke promene povezane sa rođenjem bebe povećavaju rizik da se pojavi postporođajna depresija. Primeri ovih promena uključuju fizičke promene u vašem telu, nedostatak sna, brigu oko roditeljstva ili promene u vašim odnosima.

Ako ste imali neki od sledećih simptoma, odmah obavestite svog lekara.

Može li postporođajna depresija uticati na bebu?

Da, postporođajna depresija može uticati na bebu. Lečenje je važno i za vas i za vašu bebu.

Istraživanja sugerišu da postporođajna depresija može uticati na vašu bebu na sledeće načine:

  • Imate problema da se povežete sa svojom bebom i ne uspostavljate vezu sa njom.
  • Vaše dete može imati probleme u ponašanju ili učenju.
  • Možete preskočiti sastanke sa pedijatrom vašeg deteta.
  • Vaše dete može imati problema sa hranjenjem i spavanjem.
  • Vaše dete može biti pod većim rizikom od gojaznosti ili poremećaja u razvoju.
  • Možete zanemariti brigu o svom detetu ili ne prepoznati kada je bolesno.
  • Vaša beba može da ima narušene društvene veštine.

Kako se dijagnostikuje postporođajna depresija?

Ne postoji poseban test koji dijagnostikuje postporođajnu depresiju. Vaš lekar će vas proceniti prilikom posete nakon porođaja.

Ova poseta može uključivati:

  • razgovor o vašoj zdravstvenoj istoriji
  • kako ste se osećali od porođaja
  • fizički pregled
  • pregled karlice
  • laboratorijske testove

Lekar vam može postaviti niz pitanja kako bi procenio da li imate postporođajnu depresiju. Pitaće vas kako se osećate i kako je vaša beba. Budite otvoreni i iskreni, kako biste bili sigurni da će dobiti tačnu sliku o vašem zdravstvenom stanju. Ovo će pomoći u razlikovanju da li su vaša osećanja tipična ili simptomi postporođajne depresije.

Lekar može da zatraži da se uradi analiza krvne slike, jer postporođajna depresija može izazvati simptome slične bolesti štitne žlezde.

Zapamtite, vaš lekar je tu da vas podrži i osigura da ste zdravi, pa budite iskreni prema njemu.

Edinburška skala za postporođajnu depresiju

Može biti teško otkriti blage slučajeve postporođajne depresije. Lekari se u velikoj meri oslanjaju na vaše odgovore na njihova pitanja.

Mnogi zdravstveni radnici koriste “Edinburšku skalu za postporođajnu depresiju” (EPDS), da utvrde da li imate postprođajnu depresiju.

Ova skala se sastoji se od 10 pitanja koja se odnose na simptome postporođajne depresije.

  • Smejala sam se i mogla sam uvideti smešnu stranu dešavanja
  • Radovala sam se nečemu
  • Nepotrebno sam se okrivljivala kada nešto nije bilo u redu
  • Bila sam anksiozna ili zabrinuta bez posebnog razloga
  • Osećala sam se uplašeno ili sam osećala paniku bez posebnog razloga
  • Sve što mi se dešava je preplavljujuće
  • Bila sam toliko nesrećna da sam imala probleme sa spavanjem
  • Osećala sam se tužno i jadno
  • Bila sam toliko nesrećna da sam plakala
  • Javljale su mi se misli o tome da povrijedim sebe

Ponuđeni odgovori su:

  • Da, većinu vremena
  • Da, vrlo često
  • Samo povremeno
  • Ne, nikad

Od vas se traži da zaokružite odgovor koji je najbliži onome kako ste se osećali u poslednjih sedam dana. Veći broj potvrdnih odgovora ukazuje na moguću postporođajnu depresiju.

Ako vaš lekar smatra da imate znake postporođajne depresije, preporučiće vam odgovarajući tretman.

Koje su metode lečenja postporođajne depresije?

Postporođajna depresija se tretira različito u zavisnosti od vrste i težine vaših simptoma.

Opcije lečenja uključuju:

  • lekove protiv anksioznosti ili antidepresive
  • psihoterapiju (terapiju razgovorom ili kognitivno bihejvioralnu terapiju)
  • grupnu psihoterapiju

Lečenje postporođajne psihoze može uključivati lekove za lečenje depresije, anksioznosti i psihoze. Takođe možete biti primljeni u centar za lečenje nekoliko dana, dok se vaše stanje ne stabilizuje. Ako ne reagujete na ovaj tretman, elektrokonvulzivna terapija (EKT) može biti efikasna.

Ako dojite, razgovarajte sa lekarom o mogućim opcijama.

Koje lekove mogu da uzimam za postporođajnu depresiju?

Vaš lekar može da vam prepiše antidepresive za lečenje simptoma postporođajne depresije. Antidepresivi pomažu u ravnoteži hemikalija u vašem mozgu koje utiču na vaše raspoloženje.

Ako dojite, razgovarajte sa svojim lekarom o rizicima i prednostima uzimanja antidepresiva. Lekovi se mogu preneti na vašu bebu preko mleka. Međutim, nivo prenosa je generalno nizak, a mnogi antidepresivi se smatraju bezbednim. Postporođajna depresija može da se leči, a vaš lekar vam može pomoći da odlučite koji lek je pravi za vas na osnovu vaših simptoma i da li dojite.

Neki uobičajeni antidepresivi za postporođajnu depresiju su:

  • Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) kao što su sertralin (Zoloft®) i fluoksetin.
  • Inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SNRI) kao što su duloksetin  i desvenlafaksin.
  • Bupropion (Wellbutrin® ili Zyban®).
  • Triciklični antidepresivi (TCA) kao što su: amitriptilin ili imipramin.

Imajte na umu da je potrebno najmanje tri ili četiri nedelje da antidepresivi deluju. Razgovarajte sa svojim lekarom pre nego što prestanete da uzimate lek. Prerani prestanak uzimanja lekova može izazvati povratak simptoma. Većina lekara će preporučiti smanjenje doze pre potpunog prestanka uzimanja.

Ako vaš lekar otkrije postporođajnu depresiju dok ste još u bolnici, može vam preporučiti breksanolon (koji ćete da primate intravenski).

Koji su načini da se nosite sa postporođajnom depresijom?

U redu je osećati se preopterećeno. Roditeljstvo je puno uspona i padova, a roditi bebu nije lako. Ako imate depresiju, ne morate da patite sami.

Evo nekoliko stvari koje možete da uradite da biste se nosili sa postporođajnom depresijom:

  • Pronađite nekoga sa kim ćete razgovarati — terapeuta, prijatelja, člana porodice ili nekoga ko će vas saslušati i pomoći.
  • Pridružite se grupi podrške za nove roditelje.
  • Pokušajte da se hranite zdravo i nađite vremena za vežbanje.
  • Dajte prioritet odmoru.
  • Izađite sa prijateljima ili razgovarajte sa njima telefonom.
  • Nađite vremena za brigu o sebi i obavljanje stvari u kojima uživate, poput čitanja ili drugih hobija.
  • Potražite pomoć oko kućnih poslova ili obaveza.

Šta se dešava ako se postporođajna depresija ne leči?

Nelečena postporođajna depresija je opasna i utiče na vas, vašu bebu i one koji vas vole.

Ona uzrokuje da:

  • Nemate energije
  • Ste neraspoloženi
  • Verujte da ne možete da brinete o svojoj bebi
  • Niste u stanju da se fokusirate ili donesite odluke
  • Imate suicidne misli

Da li se postporođajna depresija može sprečiti?

Postporođajna depresija se ne može u potpunosti sprečiti. Pomaže da se znaju znaci upozorenja i faktori koji povećavaju rizik.

Evo nekoliko saveta koji mogu pomoći u sprečavanju postporođajne depresije:

  • Budite realni u pogledu svojih očekivanja za sebe i svoju bebu.
  • Ograničite posetioce kada se vratite kući.
  • Zatražite pomoć — recite drugima kako vam mogu pomoći.
  • Spavajte ili se odmarajte kada vaša beba spava.
  • Vežbajte, prošetajte i izađite iz kuće.
  • Budite u kontaktu sa svojom porodicom i prijateljima i nemojte se izolovati.
  • Negujte svoj odnos sa partnerom – odvojite vreme jedno za drugo.
  • Očekujte neke dobre i loše dane.

Kada bi trebalo da potražite profesionalni medicinski tretman za simptome povezane sa postporođajnom depresijom?

Trebalo bi da tražite stručnu pomoć kada:

  • Simptomi traju duže od dve nedelje.
  • Ne možete normalno da funkcionišete niti da se nosite sa svakodnevnim situacijama.
  • Imate misli da povredite sebe ili svoju bebu.
  • Veći deo dana osećate se izuzetno anksiozno, uplašeno i panično.

Ukoliko primetite bilo koji od ovih simptoma, obavezno se posavetujte sa vašim lekarom.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj