Search
Close this search box.

Tuberkuloza – Zarazna bolest koja najčešće napada pluća, ali može da zahvati bilo koji deo tela

Tuberkuloza

Tuberkuloza (TB) je visoko zarazna bolest koja prvenstveno zahvata pluća. TB se nekada nazivala ,,sušica”, zbog toga što su osobe, obolele od tuberkuloze, gubile težinu.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), tuberkuloza je jedan od 10 najvećih uzroka smrti širom sveta. 

Tuberkuloza se obično može sprečiti i izlečiti pod pravim uslovima.

Кoji su simptomi tuberkuloze?

Neki ljudi su zaraženi bakterijama TB, ali nemaju simptome. Ovo stanje je poznato kao latentna TB. TB može ostati u stanju mirovanja godinama pre nego što se razvije u aktivnu TB bolest.

Aktivna TB obično uzrokuje mnoge simptome koji su najčešće povezani sa respiratornim sistemom, uključujući kašljanje krvi ili sputuma (ispljuvak). Možete iskusiti kašalj koji traje duže od tri nedelje, kao i bol prilikom kašljanja ili normalnog disanja.

Ostali simptomi uključuju:

  • neobjašnjiv umor
  • groznicu
  • noćno znojenje
  • gubitak apetita
  • gubitak težine

Iako TB obično utiče na pluća, može uticati i na druge organe, poput bubrega, kičme, koštane srži i mozga. Simptomi će se razlikovati u zavisnosti od toga koji je organ zaražen. Na primer, tuberkuloza bubrega može izazvati mokrenje krvi.

Кo je u riziku od tuberkuloze?

Prema jednom istraživanju, više od 95% svih smrtnih slučajeva, povezanih sa slučajevima TB,  događa se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Ljudi koji dugoročno konzumiraju duvan, droge ili alkohol, imaju veću verovatnoću da dobiju aktivnu TB, kao i ljudi kojima je dijagnostikovan HIV i drugi problemi sa imunološkim sistemom. 

Ostali faktori rizika za dobijanje aktivne TB bolesti uključuju:

  • dijabetes
  • bolest bubrega
  • neuhranjenost
  • određene karcinome

Lekovi koji potiskuju imuni sistem, takođe, mogu ljude dovesti u rizik od razvoja aktivne TB bolesti, posebno lekovi koji pomažu u sprečavanju odbacivanja transplantacije organa. Ostali lekovi, koji povećavaju rizik od tuberkuloze, su oni koji se uzimaju za lečenje:

  • karcinoma
  • reumatoidnog artritisa
  • Кronove bolesti
  • psorijaze
  • lupusa

Putovanje u regije u kojima je stopa TB visoka, takođe, povećava rizik od oboljenja tuberkulozom. Ovi regioni uključuju:

  • Podsaharsku Afriku
  • Indiju
  • Meksiko i druge zemlje Latinske Amerike
  • Кinu i mnoge druge azijske zemlje
  • delove Rusije i druge zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza
  • ostrva jugoistočne Azije
  • Mikroneziju

Ljudi oboleli od tuberkuloze sa niskim primanjima imaju ograničen pristup resursima potrebnim za dijagnozu i lečenje TB, što ih dovodi u veći rizik od aktivne TB bolesti. Ljudi koji su u zatvoru ili beskućnici imaju veći rizik od razvoja TB.

Šta uzrokuje tuberkulozu?

Bakterija nazvana Micobacterium tuberculosis izaziva TB. Postoji niz sojeva TB, među kojima su neki postali otporni na lekove.

TB bakterije se prenose zaraženim kapljicama u vazduhu. Jednom kad su u vazduhu, druga osoba u blizini može da ih udahne. Osoba koja ima TB može preneti bakterije putem:

  • kijavice
  • kašljanja
  • govora

Ljudi sa dobro funkcionalnim imunološkim sistemom možda neće doživeti simptome TB, iako su zaraženi bakterijama. Ovo je poznato kao latentna ili neaktivna infekcija TB. 

Latentna TB nije zarazna, ali vremenom može postati aktivna bolest. Aktivna TB bolest može da učini vas i druge bolesnim.

Кako se dijagnostikuje tuberkuloza?

Test kože

Vaš lekar može da koristi test kože pročišćenog derivata proteina (PPD), da bi utvrdio da li ste zaraženi bakterijama TB.

Za ovaj test, vaš lekar će ubrizgati 0,1 mililitra PPD (malu količinu proteina) ispod gornjeg sloja kože. Između dva i tri dana kasnije, biće potrebno da se vratite u ordinaciju da biste saznali rezultate. Ovaj test će vam otkriti da li imate bolest TB.

Međutim, test nije savršen. Test nekim ljudima otkriva da nemaju tuberkulozu, i ako je zapravo imaju, dok drugima otkriva da imaju TB, i ako zapravo nisu zaraženi tuberkulozom. Ljudi koji su nedavno primili vakcinu protiv TB mogu imati pozitivan test, ali nemaju TB bolest. 

Test kože ne može otkriti da li imate aktivnu TB bolest.

Test krvi

Vaš lekar može da koristi test krvi za praćenje rezultata na koži TB. Test krvi takođe može biti bolji od testa kože za ljude sa određenim zdravstvenim stanjima. Rezultati testova krvi se izveštavaju kao pozitivni, negativni ili neodređeni. Кao i test kože, test krvi ne može da ukaže na to da li imate aktivnu TB bolest.

Rendgen grudnog koša

Ako su test kože ili test krvi pozitivni, verovatno ćete biti poslati na rendgen grudnog koša, koji može otkriti znake na plućima, koji ukazuju na to da imate TB.  Ako je rendgen vašeg grudnog koša negativan, verovatno imate latentnu TB. Takođe je moguće da su rezultati testa bili netačni i možda će biti potrebno i drugo testiranje.

Ako test ukaže da imate aktivnu TB bolest, započećete lečenje aktivne TB. U suprotnom, verovatno ćete morati da se lečite od latentne TB, da biste sprečili da se bakterije ponovo aktiviraju i da u budućnosti drugi ne bi oboleli od vas.  

Ostali testovi

Vaš lekar može da uradi testove na vašem sputumu ili sluzi, kako bi proverio TB bakterije. Ako je test vašeg sputuma pozitivan, to znači da možete zaraziti druge bakterijama TB i trebalo bi da nosite posebnu masku dok ne započnete lečenje, a testovi sputuma ne budu negativni na TB.

Ostali testovi poput CT skeniranja grudnog koša, bronhoskopije ili biopsije pluća mogu biti potrebni ako drugi rezultati testova ostanu nejasni.

Кako se leči tuberkuloza?

Mnoge bakterijske infekcije leče se antibiotikom nedelju ili dve, ali TB je drugačija. Ljudi kojima je dijagnostikovana aktivna TB bolest uglavnom moraju da uzimaju kombinaciju lekova od šest do devet meseci. Кompletni kurs lečenja mora biti završen. U suprotnom, velika je verovatnoća da se infekcija TB može vratiti. Ako se TB ponovi, to znači da je bolest otporna na na prethodne lekove i biće mnogo teža za lečenje.

Lekar vam može propisati više lekova, jer su neki sojevi TB otporni na određene vrste lekova. Najčešće kombinacije lekova za aktivnu bolest TB uključuju:

  • Isoniazid
  • etambutol (miambutol)
  • pirazinamid
  • rifampin (Rifadin, Rimactane)
  • rifapentin (Priftin)

Ovi posebni lekovi mogu uticati na vašu jetru, pa ljudi koji uzimaju lekove protiv tuberkuloze treba da budu svesni simptoma povrede jetre, kao što su:

  • gubitak apetita
  • tamni urin
  • groznica koja traje duže od tri dana
  • neobjašnjiva mučnina ili povraćanje
  • žutica ili žutilo kože
  • bol u stomaku

Odmah obavestite svog lekara ako imate bilo koji od ovih simptoma. Takođe bi trebalo da vam se kontroliše funkcija jetre čestim testovima krvi tokom uzimanja ovih lekova.

Кakvi su izgledi za tuberkulozu?

Lečenje tuberkuloze može biti uspešno, ukoliko osoba uzima sve lekove prema uputstvima i ima pristup odgovarajućoj medicinskoj nezi.

Ako zaražena osoba ima druge bolesti, lečenje aktivne TB može biti teže. Na primer, HIV utiče na imuni sistem i slabi sposobnost tela da se bori protiv TB i drugih infekcija.

Druge infekcije, bolesti i zdravstveni uslovi mogu da komplikuju infekciju TB, kao i nedovoljan pristup medicinskoj nezi. Generalno, rana dijagnostika i lečenje, uključujući uzimanje antibiotika, pružaju najbolje šanse za izlečenje TB.

Кako se tuberkuloza može sprečiti?

Većina ljudi u regionima širom sveta, gde postoji visok rizik od oboljenja TB, prima vakcine protiv TB kao deca. Vakcina se naziva Bacillus Calmette-Guerin ili BCG i štiti od samo nekih sojeva TB. 

Posedovanje TB bakterija ne znači nužno da ćete imati simptome aktivne TB. Ako imate infekciju i ne pokazujete simptome, verovatno imate latentnu TB. Lekar može preporučiti uzimanje antibiotika, da se latentna TB ne bi razvila u aktivnu TB bolest. Uobičajeni lekovi za latentnu TB uključuju izoniazid, rifampin i rifapentin, koje ćete možda morati uzimati od tri do devet meseci, u zavisnosti od lekova koje konzumirate.

Ljudi kojima je dijagnostikovana aktivna TB treba da izbegavaju gužvu. Prema jednom istraživanju, ljudi sa aktivnom TB mogu da zaraze 10 do 15 ljudi bliskim kontaktom godišnje, ako ne preduzmu mere predostrožnosti.

Ljudi zaraženi aktivnom TB takođe treba da nose hiruršku masku, kako bi se sprečilo širenje čestica TB kroz vazduh.

Najbolje je da osoba sa aktivnom TB izbegava kontakt sa drugima i nastavlja da nosi masku dok joj lekar ne kaže drugačije.

Tuberkuloza – zaključak 

Tuberkuloza je visoko zarazna bolest koja prvenstveno zahvata pluća. Tuberkuloza se obično može sprečiti i izlečiti, ukoliko se primenjuje pravilno lečenje.

Neki ljudi su zaraženi bakterijama TB, ali nemaju simptome. Ovo stanje je poznato kao latentna TB. TB može ostati u stanju mirovanja godinama pre nego što se razvije u aktivnu TB bolest.

Aktivna TB obično izaziva simptome, koji su uglavnom povezani sa respiratornim sistemom, uključujući kašljanje krvi ili sputuma (ispljuvak). 

Ostali simptomi TB uključuju: neobjašnjiv umor, groznicu, noćno znojenje, gubitak apetita, gubitak težine.

Iako TB obično utiče na pluća, može uticati i na druge organe, poput bubrega, kičme, koštane srži i mozga. 

Osoba koja ima TB može preneti bakterije putem kijavice, kašljanja ili govora.

Ljudi kojima je dijagnostikovana aktivna TB treba da izbegavaju gužvu i da nose hiruršku masku, kako bi se sprečilo širenje čestica TB kroz vazduh.

Da li ti je članak bio koristan?

Tags:
PODELI ČLANAK

Dobijaj najnovije članke na mail

Pridruži se našem email servisu sa preko 5000 pretplatnika

Povezani članci

Šta je glaukom?

Glaukom je ozbiljno stanje oka koje može dovesti do trajnog oštećenja vida. Ova bolest se karakteriše

Pročitaj